Za razliku od 2011., dobit stambenih štedionica snažno je porasla pa su ROAA (profitabilnost prosječne imovine) i ROAE (profitabilnost prosječnoga kapitala) dosegnuli jedan posto odnosno 13 posto.
Stambene su štedionice u prvoj polovini 2012. imale dobit (prije oporezivanja) u iznosu od 38,4 milijuna kuna, što je u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine povećanje od 240,4 posto, stoji u najnovijem Biltenu HNB-a.
Visoki porast dobiti stambenih štedionica u prvom je redu bio posljedica rasta neto prihoda iz poslovanja, posebice kamatnih prihoda od kredita te prihoda od trgovanja vrijednosnim papirima. Jedna je stambena štedionica poslovala s gubitkom, a sve ostale s osjetno većom dobiti od one iz prve polovine 2011., ističu iz HNB-a.
Neto prihod stambenih štedionica bio je na kraju prve polovine 2012. veći za čak 21 posto, odnosno veći za 17,5 milijuna kuna nego na kraju istog razdoblja prošle godine. Najveći utjecaj na to povećanje imao je veći neto kamatni prihod, za 17,6 posto ili 10,1 milijuna kuna, a potom i povećanje neto nekamatnog prihoda, za 28,3 posto ili 7,4 milijuna kuna. Za razliku od banaka, stambene su štedionice povećale sve vrste kamatnih prihoda, a nominalno najveće povećanje odnosilo se na kamatne prihode od stambenih kredita (10,2 milijuna kuna ili 12,7 posto). Nekamatni su prihodi porasli pretežito zahvaljujući dobiti od trgovanja vrijednosnim papirima, a manji su utjecaj na neto prihod imali i narasli prihodi od provizija i naknada.Troškovi poslovanja stambenih štedionica umjereno su porasli, a najznačajniji od njih bio je porast troškova primljenih depozita (13,7 milijuna kuna ili 16,2 posto). U tome su se iznosom povećanja posebno istaknuli troškovi depozita primljenih od banaka (8 milijuna kuna), a potom su visinom povećanja slijedili troškovi depozita stambenih štediša (5,6 milijuna kuna ili 6,7 posto). Operativni troškovi poslovanja, odnosno opći administrativni troškovi i amortizacija, smanjili su se u odnosu na kraj prve polovine 2011. za 3,5 posto, a isključivi razlog smanjenja bili su manji troškovi zaposlenika. Promjene u visini troškova rezerviranja za gubitke pretežito su posljedica smanjenih ulaganja u vrijednosne papire, što je utjecalo na pad ukupnih plasmana rizične skupine A u koju se uobičajeno raspoređuje glavnina vrijednosnih papira, kažu u HNB-u. Time je smanjen dio plasmana koji podliježe obvezi izdvajanja rezerviranja za identificirane gubitke na skupnoj osnovi, zbog čega su ukidanjem rezerviranja stambene štedionice ostvarile prihode, za razliku od istog razdoblja prethodne godine kada su iskazale troškove na toj osnovi. Navedeni prihodi od ukinutih rezerviranja bili su veći i od naraslih troškova rezerviranja za identificirane gubitke, što je na kraju imalo pozitivan utjecaj na dobit stambenih štedionica.