Hrvatska
StoryEditor

Sumanuta i ovisnička, kupnja nekvalitetne, jeftine robe je iza nas

03. Travanj 2015.
Piše:
Ato Markin

Kriza (recesija, depresija, kako gdje), pad kupovne moći, osvještavanje načina proizvodnje bezvrijedne robe, natjerali su nas da se vratimo vlastitom umijeću i vlastitim rukama. Da se vratimo kvaliteti. U tome je trenutku DIY (do it yourself) kultura otpočela svoj put istinskoga trenda.

Svi danas nešto popravljamo i proizvodimo sami, odjeću, kozmetiku, namještaj, nakit, suvenire....a oni koji za to nemaju vremena itekako žele znati kako je točno i od čega proizvedeno ono što kupuju.

Znate li što je "gola" proizvodnja? Što je fair trade proizvodnja? Među nuspojavama DIY kulture, u kojoj svatko želi upotrebljavati proizvode koje je sam proizveo ili barem do kraja razjasnio podrijetlo svih njegovih sastojaka, prepoznat trend obljubljenosti stvarne, istinske ili, zvučnije – gole proizvodnje! Što zapravo kupujete otkrijte kroz tekst "Kriza mijenja kapitalizam - kupci žele poznavati kako je proizvedeno ono što kupuju", koji vam za vikend na portalu liderpress.hr donosi Gordana Gelenčer.

Ista autorica postavlja pitanje i daje odgovor kako banke vraćaju reputaciju. Je li reputacija banaka u "banani"? Treba li je iznova graditi? U tekstu Banke na "makeoveru" riječ su dobili čelnici nekoliko vodećih banaka u Hrvatskoj poput Miljenka Živaljića (Zaba), Bože Prke (PBZ), Petra Radakovića (Erste banka)... Što su bankari priznali, koje su smjernice razvoja odnosa s klijentima i kako vratiti povjerenje u banke možete pročitati tijekom vikenda na portalu liderpress.hr.

Sposobnost prepoznavanja i razumijevanja emocija te svjesnost o načinu na koji emocije utječu na naše i ponašanje drugih ljudi kao i sposobnost upravljanja našim i tuđim emocijama bitni su ne samo na privatnom već i na poslovnom planu. Birate novog menadžera? Pripazite, izvrstan IQ nije dovoljan, piše Barbara Ružić i pojašnjava tvrdnju -  podaci dobiveni istraživanjem upućuju da se temeljem emocionalne inteligencije mogu razlikovati uspješni od neuspješnih menadžera te da je emocionalna inteligencija povezana s boljim učinkom cijelog tima.

Tijekom uskršnjeg vikenda na portalu liderpress.hr Ivo Kozarčanin predstavlja gastronomsku ponudu Pečuha. Što povezuje Pečuh i Zagreb, a što čini razliku možete pročitati u tekstu Što je u Pečuhu pio kadet Krleža?

Niste zadovoljni stanjem u kojem se nalazite? Privatno niste sretni, a ni posao vas više ne zadovoljava. A više niste (tako) mladi za korjenite promjene. Možda ne s tolikom lakoćom, ali ipak sve većim intenzitetom radno aktivan puk sklon je promjeni karijere i nakon što prijeđe četrdesete. O toj ‘midlife’ karijeri ili, slikovito rečeno, karijeri u drugom polugodištu života, pisao je i britanski Telegraph i zaključio da kretanja na tržištu rada zaista upozoravaju na to da nije pretjerano kazati da su ‘pedesete nove tridesete’. Nije kasno, mogu sve promijeniti je priča koju vam donosi Sandra Babić.

Financije, računovodstvo, brojke, bilance, računi dobiti i gubitka i brojna druga izvješća za većinu poduzetnika i menadžera predstavljaju veliki izazov o kojem ovisi uspjeh poduzeća. No, "Znadete li točno stanje ‘novčanika‘ svoje tvrtke?" je naziv priče koju vam na portalu liderpress.hr donosi Nikola Nikšić.

Tijekom vikenda i na uskrsni ponedjeljak portal liderpres.hr vam donosi tekstove o tome koliko su osiguravajuće tvrtke spremne za nova pravila koji donosi novi Zakon o osiguranju. Iako primjena tog Zakona počinje 2016., pojedine odredbe Zakona primjenjuju se od 1. travnja, neke će se primjenjivati od 1. srpnja 2015. O većoj zaštiti osiguranika Kati Pranić govorili su čelnici nekoliko osiguravateljskih kuća - Sanel Volarić (CO), Boris Galić (Allianz), Damir Zorić (Euroherc), Igor Pureta (Grawe)...

Lani su obvezni mirovinski fondovi jako dobro poslovali, reklo bi se kao nikada do sada. I nema sumnje da će imovina članova četiriju domaćih mirovinskih fondova i dalje rasti, no prošlogodišnji rast prinosa neće biti lako dosegnuti. Što će u tom smislu značiti lanjske promjene koje je donio Hrvatski sabor uvođenjem triju kategorija mirovinskih fondova (A, B, C), za sada je teško reći, no u tekstu Edisa Felića saznajte što su poručili odgovorni iz AZ fonda, Erste Plavog i RBA mirovinskog fonda.

Je li na pomolu buđenje tržišta kapitala? Obzirom da investicijski fondovi grabe prinos od 20 posto, može se tako reći. Je li vrijeme za ulaganje novca na tržište kapitala? Kupiti dionice ili udjele u fondovima? Kako uložiti? I u što? Na ta i mnoga druga pitanja odgovor potražite u tekstu Tina Bašića koji ćete pronaći na portalu liderpress.hr.

Ovaj vikend na portalu liderpress.hr možete pročitati još tekstove koje potpisuju Matilda Bačelić, Jasmina Trstenjak, Luka Fišić...

20. travanj 2024 04:09