Da je hrvatsko zdravstvo problematično, svima je jasno. Desetljećima se pokušavaju riješiti nagomilani problemi, od financija, do katastrofalnog stanja pojedinih hrvatskih bolnica, potplaćenost liječnika koji sve intenzivnije traže dozvole za odlaskom iz Hrvatske. I tako dalje, lista problema je podosta dugačka.
Budući da liječnici gotovo masovno odlaze iz Hrvatske, ovo bi mogla biti mala mjera da se bar dio njih odluči ostati. S druge strane, liberalizacija ovakvog tržišta zabrinjava pacijente koji strahuju da će se samo prebacivati u privatne poliklinike žele li dobiti uslugu koja im je nužna.
- Pravilniku koji predlaže ministar Nakić treba se dati prilika. Sugerirali smo liberalizaciju rada liječnika od kada je HUBOL osnovan prije dvije godine jer je to i praksa zemalja Europske unije. To nije nešto što je Hrvatska izmislila. U razvijenim zemljama EU liječnici nakon što su odradili svoju smjenu u bolnici, mogu ići raditi u privatne prakse ili čak u bolnicama imaju mogućnost ostati raditi, što se tretira kao privatni rad. Različiti su modeli rada, a zajednički nazivnik svim tim pravilnicima u EU je da se vodi računa o radnome vremenu. Odnosno koliko sati liječnik može provesti u dodatnome radu. Ukoliko se to poštuje, nema straha od zamora liječnika ili da neće moći adekvatno raditi svoj posao u bolnicama. Što se tiče straha pacijenata i neliječničkih struka da će se pacijenti automatski prebacivati u privatne praske, strah je razumljiv i donekle opravdan. No, pravilnik, kao i svaki koji se donese, mora se raditi u skladu s najvišim načelima medicinske struke. Prema tome, odmah nešto dočekati na nož i pretpostavljati da će automatski rezultirati kriminalnim radnjama u najmanju ruku nije korektno. Zbog toga pozivamo pacijente da apsolutno sve nepravilnosti koje primijete prijave jer je to jedini način da se stvari korigiraju. Budu li se stvari stavljale pod tepih, ništa se neće popraviti. Kao i u svakoj struci, javljaju se greške, problemi u radu, pravilnici koji se donesu ne moraju se nužno pokazati dobrima. Zato smo ovdje da ukoliko se nešto pokaže lošim da se i promijeni – smatra Ada Barić, predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL).
S druge strane, pacijenti opravdano strahuju od novih problema.
- Ako gledate s aspekta pacijenata i oboljelih, smatramo da će ova potpuna liberalizacija najvjerojatnije povećati liste čekanja. To znači da će građani koji su siromašniji, zbog tih lista čekanja koje su dugačke i danas, možda biti preusmjereni u privatni sektor da bi mogli na vrijeme dobiti kvalitetnu uslugu. Samo ima jedan ‘mali‘ problem, što siromašni građani to ne mogu platiti, a to je većina. Što vjerojatno znači da će siromašniji građani ostati bez kvalitetnog liječenja na zlatnom standardu. Solidarni zdravstveni javni sustav je opće dobro koje nema alternativu. Kada su u pitanju naši zdravstveni djelatnici, oni moraju biti najplaćeniji u Hrvatskoj i po visini plaća moraju biti na broju jedan. Onima kojima bi i takva plaća bila mala, oni bi otišli i onako. Ako prođe, ovaj pravilnik, kao i dodatno osiguranje, i nadstandard i uvođenje košarice usluga, mogao bi biti posljednji čavao u lijesu solidarnog zdravstvenog sustava. Nama treba solidarni zdravstveni sustav, da se građani liječe po zlatnom standardu, ali trebaju nam i zadovoljni liječnici. Nije mi jasno da jedan kirurg ima manju plaću od saborskog zastupnika. Mora se naći načina da se zadovolji liječnike, ali bez miješanja praksi. Nismo protiv privatnog zdravstva, ali ono se mora razvijati privatnim kapitalom. Ne podržavamo privatno zdravstvo koje bi se razvijalo na javnom zdravstvenom sustavu – kaže Mario Drlje, predsjednik Hrvatske udruga pacijenata.
Bilo kako bilo, nešto se počelo događati u zdravstvenom sustavu. Nadamo se da će stvari krenuti nabolje…
Svoj glas možete dati OVDJE.