Puni trgovački centri, što je pokazalo i predblagdansko vrijeme, dokazuju da građani ne gube zanimanje za kupnju u njima. Iako su stručnjaci upozoravali da je u Hrvatskoj previše trgovačkih centara te da će doći do zasićenja, to se nije dogodilo. Trgovački centri su i dalje najvažniji lanci opskrbe. Uza Zagreb, najviše trgovačkih centara imaju Split, Rijeka, Zadar i Osijek, a podaci Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore pokazuju i da veliki gradovi sa svojim okružjem privlače maloprodaju. Tako je 48,5 posto prodavaonica i 55 posto maloprodajne mreže smješteno u Zagrebu i četiri županije: Zagrebačkoj, Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj i Osječko-baranjskoj, gdje živi oko 51 posto stanovništva. U Hrvatskoj na jednu maloprodajnu trgovinu dolazi 136 stanovnika, što je povećanje, a u HGK napominju da i uspješnost trgovačkih centara na tržištu ovisi o nizu čimbenika.
U Hrvatskoj na jednu maloprodajnu trgovinu dolazi 136 stanovnika, što je povećanje, a u HGK napominju da i uspješnost trgovačkih centara na tržištu ovisi o nizu čimbenika.
– Riječ je o marketinškim aktivnostima, kvaliteti, širini i kvaliteti asortimana najmoprimaca, lokaciji i sadržaju koji se pruža. Sve je više prisutan i socijalno-društveni aspekt. Naime, trgovački centri danas imaju ponudu kojima obogaćuju kupnju, od kafića i restorana, dječjih igraonica uz mogućnosti sportskih aktivnosti, čime se slijede svjetski trendovi. Potrošačima trgovački centri postaju mjesta gdje osim u kupnju idu i radi druženja s prijateljima ili na obiteljski ručak, odnosno trgovački centri postaju sve više mjesta cjelodnevnog druženja – veli Ema Culi, direktorica Sektora za trgovinu HGK.
Zasićenje u Zagrebu
U Arena Centru ističu da je Zagreb među europskim glavnim gradovima poznat po tome što ima najviše četvornih metara šoping-centara prema broju stanovnika. Zagrebačko tržište dosegnulo je zasićenje još prije nekoliko godina te i u Arena Centru misle da više nema ekonomske opravdanosti za nove centre. Sada u Zagrebu primjećuju novi trend u kojem centri stariji od deset godina planiraju preuređenje i prilagodbu na zahtjeve tržišta ili su to već napravili. Većina trgovine odvija se u trgovačkim centrima, ali u Arena Centru vide da određena dinamika postoji u središtima gradova ponajviše Zagrebu, ali i Splitu i Rijeci, gdje najjači maloprodajni lanci uvijek imaju prodajno mjesto. Porastu prometa u trgovinama u središtu Zagreba, tvrde u Arena Centru, pridonijelo je i to što je grad zaživio kako turističko odredište ljeti i za vrijeme adventa.
>>>U cara Trajana prvi trgovački centar
– No tijekom cijele godine primjećujemo stalni porast potrošnje u trgovinama zakupaca, kao i znatan porast potrošnje po kupcu i po četvornom metru. Kod Arena Centra kupci cijene da im se sve što trebaju nalazi na jednom mjestu. Ponuda je odlična i raznovrsna tako da imamo ponudu za obitelj, ponudu hrane, kina ili kafića. Kupci cijene i visoku razinu usluge, čistoću i ljepotu centra, besplatno parkiranje. Možda je zaključak da se i trgovina izvan trgovačkih centara mora koncentrirati na kupca i njegove potrebe. Centri su fleksibilniji u prilagodbi jer lakše mijenjaju postojeće prostore prema potrebama potrošača i tržišta. Isto tako, šoping-centar vode profe sionalci posvećeni upravo stvaranju optimalne ravnoteže brendova i sadržaja slušajući potrebe tržišta, ali i prateći i stvarajući nove trendove u trgovini – pojašnjavaju u Arena Centru.
Poput malog svemira
Prema njima gradovi bi trebali razraditi razvoj trgovine kao dijela sveobuhvatne strategije razvoja gradskih središta, prilagođene novostvorenim navikama potrošača, ali i na temelju odrednica strateškog razvoja pojedinih gradova. Dodaju da su od prodaje u šoping-centrima profitirali svi, jer su oni mikrosvemir, pa posjećenost centra donosi veliku vidljivost većini brendova. Dobar promet u trgovini mogu ostvariti ili ostvaruju i hrvatski poduzetnici, ali i manji brendovi. Profitirali su, dakle, i trgovci i potrošači, pri čemu u Areni naglašavaju i pozitivan utjecaj na ekonomiju. Arena Centar ima 95,15 posto popunjenosti, ostatak je strateški ostavio kako bi u budućim planovima unio koncepte koji će donijeti dodatnu vrijednost centru. Manjim dijelom riječ je o prirodnoj fluktuaciji i dinamici brendova na tržištu.
Desetak međunarodnih brendova upravo želi ući na tržište preko Arena Centra, kao mjesta ulaska više desetina zakupaca koji su tako ušli na hrvatsko tržište te tržište Južne i Istočne Europe.
Desetak međunarodnih brendova upravo želi ući na tržište preko Arena Centra, kao mjesta ulaska više desetina zakupaca koji su tako ušli na hrvatsko tržište te tržište Južne i Istočne Europe. U njemu smatraju da se od ostalih razlikuju time što dovode nove brendove i stvaraju nove koncepte trgovine i zabave. Primjerice, prvi su uveli ‘food court‘ u Hrvatskoj, koji je bio pun pogodak i bez kojega se danas ne može zamisliti nijedan uspješan šoping-centar. Prvu polovicu ove godine obilježila su strateška ulaganja u unapređenje ponude i usluga u Arena Centru. Od početka godine otvoreno je 12 novih trgovina te prvi tematski restoran Old Wild West uređen u stilu špageti-vesterna te je obnovljeno osam trgovina i tri ugostiteljska objekta. Prema podacima GFK istraživanja tržišta iz svibnja ove godine i kupci su najzadovoljniji Arena Centrom, koji su ocijenili vrlo visokom ocjenom 8,4 od 10.
Ušteda vremena
Samo ove godine Arena Centar organizirao je više od 100 evenata, a sada je uz brojne adventske događaje i klizalište, u tijeku humanitarna akcija u suradnji s Hrvatskim društvom likovnih umjetnika za Centar Vinko Bek za slijepe i slabovidne osobe. Nositelj je i priznanja Green Mark, Saveza za energetiku Hrvatske za poticanje energetske učinkovitosti i zaštitu okoliša. Centar upotrebljava bunarsku vodu za navodnjavanje svojih zelenih površina, zamijenjeno je 1600 metal-halogenih rasvjetnih tijela LED rasvjetom, razvrstava sve vrsta otpada i odvozi na reciklažu te je ugrađena folija za zaštitu od sunca na staklenim površinama. U projektu urbanih vrtova sugrađanima je besplatno ponudio dio zelenih površina ispred centra postavši tako jedini šoping-centar s povrtnjakom u ovom dijelu Europe. – Westgate Shopping City ima brojne prednosti u odnosu na tradicionalnu maloprodaju. U Westgateu nudi se široki asortiman za sve kupce te se različite trgovine i različiti brendovi nalaze pod jednim krovom, čime se kupnjom u ovom naj većem šoping-centru u Hrvatskoj doista štedi na vremenu. Prednost Westgatea u odnosu na maloprodaju je i besplatno parkiralište i infrastruktura, bogata gastronomska ponuda, brojni zabavni sadržaji, različiti sajmovi te najveća igraonica za djecu u Hrvatskoj – Kid‘s World. Westgate uskoro postaje bogatiji za još jednu trgovinu, Debenhams, poznatu britansku robnu kuću, nedavno su otvorene brojne nove poslovnice, a preuređene su i poslovnice Manga i Polleo Sporta – rekli su u Westgateu, u kojem je popunjeno 90 posto poslovnog prostora.
Skladni suživot
Ističu da je Westgate kao šoping-centar postao neizbježan dio svakodnevice i da je, osim što ima funkcionalno značenje, mnogim posjetiteljima postao mjesto na kojem će se okupiti društvo ili obitelj, mjesto za šetnju, prostor za zabavu ili jednostavno bijeg od svakodnevice. Za Davorina Profetu, izvršnog direktora CC Reala, jasno je da postoji mjesto i za trgovine izvan trgovačkih centara. Uobičajeno je da centar grada vrvi trgovinama, kaže, i da su najpoznatije trgovačke ulice u Londonu, Beču ili Parizu one u središtima gradova.
Skladan suživot trgovina u šoping-centrima i trgovina izvan njih moguć je i vjerujem da ćemo i mi u skorijoj budućnosti doći na tu razinu – predviđa Profeta.
– Zbog spleta više različitih okolnosti, ponajviše uslijed niže kupovne moći i pada potrošnje baš u vrijeme kada su se takve ulice počele formirati, kod nas taj oblik šopinga još uvijek nije kvalitetno zaživio. Treba spomenuti i nedostatak adekvatnih prostora u centru grada, zbog čega brendovi koji trebaju veće poslovne prostore i više kvalitetnih kvadrata nisu u mogućnosti pronaći prostor koji im odgovara. Kao i u šoping-centrima, veći dućani u kombinaciji s manjima stvaraju miks ponude koja zatim privlači još više posjetitelja u centar grada. Skladan suživot trgovina u šoping-centrima i trgovina izvan njih moguć je i vjerujem da ćemo i mi u skorijoj budućnosti doći na tu razinu – predviđa Profeta. S obzirom na to da smo godinama prolazili recesiju i stagnaciju, objašnjava da su brojni trgovci bili prisiljeni zatvoriti svoje poslovne prostore. Najprije su zatvoreni oni koji su slabije poslovali ili imali više troškove te su najčešće bili izvan šoping-centara.
>>>Trgovački centri najisplativija kategorija nekretnina za ulaganje
Neki su morali zatvoriti trgovine i u šoping-centrima, ali, tvrdi Profeta, centri su se prilagodili novonastalim ekonomskim uvjetima pa su trgovcima izlazili u susret radi dugoročne suradnje. Najviše su, podcrtava, profitirali kupci jer u širokoj ponudi u šoping-centrima lakše i uz uštedu vremena mogu pronaći i odabrati željeni proizvod. Dolaskom trgovačkih centara povećala se frekvencija i kvaliteta akcija i popusta koje trgovci nude. A u njima se ne nudi samo kupnja, nego i ostale usluge i to na jednom mjestu, od zabave do brige za djecu. U sva tri City Centera (dva u Zagrebu i jedan u Splitu) najam je za trgovca niži nego u središtu grada, parkiranje je besplatno, prostor je prilagođen kretanju osoba s invaliditetom, a Centar se brine za osiguranje, higijenu i tehničko održavanje zajedničkih prostora.
Sve na jednome mjestu
– S obzirom na izvrsne rezultate posjećenosti i prometa, brojni su brendovi zainteresirani za širenje svoje djelatnosti u City Centeru one ili žele baš u našim centrima otvoriti svoju prvu trgovinu u Hrvatskoj. Za sva tri centra postoje liste čekanja zainteresiranih trgovaca, ali, s obzirom na ograničenost prostora, imamo mogućnost i privilegiju biti izbirljivi. Ove godine doveli smo nekoliko novih brendova koji nisu bili prisutni na domaćem tržištu poput Armanija Exchange i Superdrya, a Swarovski u City Centeru one Split proširio se i postao najveći u Hrvatskoj. Razmišljamo o proširenjima jer su City Center one Zagreb East, Zagreb West i Split gotovo potpuno popunjeni – naglasio je Profeta. U City Centeru one West priprema se nešto više od 5000 kvadrata za jednoga velikog zakupca koji dovodi više brendova. Inače je praksa u šoping-centrima da se svake godine određeni broj brendova (pet do 10 posto površine), zamijeni novima, rekao je Profeta. Pojašnjava da se to događa zbog izlaska brenda s tržišta, reorganizacije u poslovanju, smanjivanja ili povećanja prodajnih prostora, ulaska novih imena, ali i zbog želje šoping-centra da uvijek ima najbolju ponudu.