Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i pročelnica Ureda za programe i projekte EU Jelena Ricov nedavno su predstavili projekte koje provodi Grad, sufinancirane iz fondova EU. Jedan od takvih projekata je i ‘ReStart – podrška beskućnicima za ulazak na tržište rada‘.
Projekt, čiji je ukupni proračun 1,6 milijuna kuna, s provedbom je započeo u srpnju 2015., a njime je dosad je provedeno nekoliko aktivnosti: edukacija projektnog tima, mapiranje pružatelja socijalnih usluga za beskućnike na području Hrvatske, sveobuhvatno istraživanje među beskućnicima, osigurani su stručni ljudski i materijalni kapaciteti za pružanje podrške beskućnicima, u tijeku je izrada web stranice Projekta te je uspostavljena ReStart usluga i započet rad s korisnicima.
ReStart usluga započela je s provedbom u prosincu 2015., a uključuje nekoliko verzija podrške od kojih je jedan ReStart mini. To podrazumijeva, pojašnjavaju u Gradu, jednostavnu i kratku verziju podrške kroz savjetovanje u cilju informiranja o koracima i mogućnostima koje korisnici mogu ostvariti putem ReStart Usluge. Do sada je ovu razinu podrške prošlo 25 korisnika u okviru Udruge RCCG Dom nade kao partnera i Caritasa zagrebačke županije kao pridruženog suradnika na Projektu. Tu je i ReStart maxi koji podrazumijeva rad kroz 10 susreta i uključuje individualni rad, individualni plan djelovanja tzv. Karijerni plan, metodu kluba za zapošljavanje, uz niz oblika podrške koji obuhvaćaju individualne i grupne aktivnosti: karijerni savjetodavni koraci, razvoj vještina i znanja za traženje posla, izrada potrebnih dokumenata za traženje posla, vježbanje samoprezentacije, istraživanje mogućnosti na tržištu rada, podrška za ostvarivanje socijalnih prava, itd.
- Do sada su u ovu razinu podrške uključene dvije grupe polaznika; prva grupa od pet korisnika i druga grupa od četiri korisnika. Dva korisnika ReStart maxi podrške već su ostvarila mogućnosti za zaposlenje u ugostiteljstvu i socijalnom poduzetništvu, što bi se trebalo realizirati u nadolazećem periodu – ističu u Gradu te dodaju da je interes beskućnika za uključivanje u Projekt dosta velik.
To i ne čudi, s obzirom da je zbog čitavog niza ekonomskih i socijalnih problema s kojima se suočava stanovništvo Hrvatske povećan broj osoba koje se nalaze u riziku od beskućništva.
Kada je riječ o uzrocima beskućništva u Gradu napominju da se radi o kombinaciji više uzroka: dugotrajna nezaposlenost, dugotrajno siromaštvo, samohrano roditeljstvo, stupanj obrazovanja, ovisnosti, narušeno zdravlje. Međutim, u nekim se slučajevima upravo beskućništvo može smatrati uzrokom, a zatim i posljedicom nekih od navedenih faktora, kao što su ovisnosti, narušeno mentalno zdravlje i sl., što zapravo nastaje kao posljedica dugotrajnog beskućništva, u novije vrijeme posebno kod mladih ljudi. Nadalje, ističu da je i ekonomska kriza u zemlji utjecala na gubitak radnog mjesta velikog broja zaposlenih osoba te na izrazito male mogućnosti za pronalaženje novog zaposlenja, što utječe i na promjene socioekonomskih obilježja osoba u riziku od beskućništva.
- Zbog toga je potrebno kontinuirano analizirati potrebe beskućnika i istraživati fenomen beskućništva kako bi se osigurale usluge koje bi na primjeren način zadovoljile promjene ove skupine u riziku. U slučajevima kada je osoba isključena iz tržišta rada, iz mogućnosti zadovoljavanja osnovnih životnih potreba i na kraju iz socijalne mreže, socijalno uključivanje i resocijalizacija dugotrajan je i težak proces – napominju u Gradu.