Sagledamo li e-Vladu i razinu e-usluga u Hrvatskoj, može se konstatirati da su Vlade u proteklom periodu poduzela mnoštvo aktivnosti u kontekstu implementacije Digitalne Agende u Hrvatskoj, no uvijek ostaje pitanje može li se puno više i puno brže.
U današnje vrijeme digitalne revolucije koja uvelike ovisi o konvergenciji četiriju najistaknutijih tehnologija: društvenim mrežama, mobilnim mrežama, analitici i tehnologiji oblaka (cloud), niti Vlade ne mogu ostati imune i zasigurno moraju reagirati i težiti uspostavi sveobuhvatnog koncepta e-Vlada u što skorijem vremenu. Koncept e-Vlada predstavlja korištenje dostupnih digitalnih tehnologija, alata i sustava a sve u cilju osiguravanja pružanja kvalitetnijih i učinkovitijih usluga građanima i poslovnim subjektima od strane države. Navedeni koncept trebao bi također osigurati veću uključenost građana u formiranju učinkovitijeg državnog sustava i u podizanju transparentnosti, te unapređenju poduzetničke klime.
Koncept e-vlade, osim gore navedenih unapređenja, pruža i veliku priliku za uštedama. Na primjer, implementacija elektroničkog računa u Danskoj kreira uštedu za porezne obveznike i poslovne subjekte veću od 200 milijuna eura na godišnjoj razini, dok je sustav e-javne nabave u Italiji kreirao uštede veće od tri milijarde eura. EU kroz definiranje "Digitalne Agende" pokušava na jedan standardiziran način potaknuti države da implementiraju određene zahtjeve kako bi se postigao efekt jedinstvenog digitalnog tržišta Europske unije. Neke od inicijativa koje su pokrenute u navedenim smjeru su interoperabilnost, elektronička osobna iskaznica, e-javna nabava, i sl.
Sagledamo li e-Vladu i razinu e-usluga u Hrvatskoj, može se konstatirati da su Vlade u proteklom periodu poduzele mnoštvo aktivnosti u kontekstu implementacije Digitalne Agende u Hrvatskoj, no uvijek ostaje pitanje može li se puno više i puno brže. Iako je u proteklom razdoblju učinjen značajan pomak, ukoliko se gleda broj i kvaliteta e-usluga koje pruža Vlada, ono što nedostaje je dosljedno strateško promišljanje i povezivanje svih e-inicijativa unutar države kako bi iste polučile odgovarajuće i maksimalne rezultate. Nažalost još uvijek postoji preveliki broj individualnih inicijativa, koje nisu sagledane sa najviših strateških razina i ne postiže se maksimalni mogući potencijal, a projekti se ponekad provode stihijski bez uključivanja svih relevantnih dionika. Također veliki nedostatak je i loša komunikacija dostupnih e-usluga i koristi koje iste pružaju građaninu, na jedan nepolitički i ne populistički način, pa se onda iste ne koriste u onom obimu i funkcionalnostima u kojima bi mogle.
Ono što će biti ključ u daljnjim nadogradnjama i implementacijama koncepta e-Vlada i e-usluga u Hrvatskoj je jasno definiranje toga gdje želimo biti u 2020 godini, te koji su to projekti i inicijative koje će nas dovesti do navedenog cilja. Ciljevi moraju biti potpuno mjerljivi i zasigurno će podrazumijevati strukturno i organizacijsko restrukturiranje načina kako država danas funkcionira (broj županija, broj jedinica lokalne samouprave, način kako su strukturirane ICT usluge vezane za državu, broj ministarstava i sl.).
Ivica Perica, direktor i osnivač, UMiUM Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.www.umium.hr
