U Zagrebačkom hotelu Westin danas je održan tradicionalni 6. Fina Forum na kojem su dodijeljene nagrade za najbolje poslovne rezultate ‘Zlatna Bilanca‘.
Zlatnu bilancu ove godine osvojila je zagrebačka tvrtka Zagrebinspekt. Riječ je o najvećoj hrvatskoj kompaniji koja se bavi sigurnošću u radnom i životnom okružju. Lani je ta tvrtka uprihodila 19,7 milijuna kuna uz neto dobit od 4,1 milijun kuna i neto profitnu maržu od 21,22 posto. Profitna marža cijelog sektora iznosi tek 1,52 posto, pa ne čudi da je Zagrebinspekt iza sebe ostavio odvjetničke tvrtke Vukić i Partneri te Odvjetničko društvo Divjak, Topić i Bahtijarević.
U ostalim sektorima Zlatne bilance osvojili su i Poljoprivredno-prehrambeni kompleks iz Nove Gradiške, Antenal, Ytres, Termoplin, Unija Nova, Forset, Abbot Laboratories, Viktor&Vektor Projekti, Newrest Dubrovnik i Pet minuta.
Na skupu je održan i okrugli stol o važnosti poslovnih informacija na kojem su pod moderatorskom palicom glavnog uredenika Lidera Miodraga Šajatovića sudjelovali dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci Heri Bezić, predsjednica Ekonomskog instituta u Zagrebu Dubravka Jurlina Alibegović, Milorad Batinić, potpredsjenik Sabora i gradonačelnik Ivanca te Anđelka Buneta, predsjednica Fine.
Na pitanje kako ocjenjuju informiranost lokalne uprave i korištenje podataka kod privlačenja investicija, Bezić je dao primjer općine u kojoj su tvrdili da imaju 40 poduzetnika. Međutim, podaci iz drugih baza uukazuju da ista općina ima 160 poduzenika. Obrazovna struktura čelnih ljudi u općinama je vrlo upitna pa je upitno mogu li općine napraviti ozbiljnu strategiju kojom će privlačiti investicije, tvrdi.
Jurlina Alibegović kaže kako EIZ ima vrlo dobro suradnju sa lokalnom upravom i samoupravom. –Brojne općine su preopterećene. Ako imaju i dovoljno znanja nemaju se vremena baviti podacima i njihovom obradom. Pomažemo u izradi razvojnih programa pa imam dojam da kapaciteta nema i da su važnije druge zadaće. I gradovi i općine kao primarni posao vide ono što im je rutina, tekuće poslovanje. Svi ni ne znaju gdje naći podatke pa im instituti i fakulteti moraju pomoći – objašnjava.
Batinić upozorava na prekomjernost jedinica lokalne samouprave koje su fiskalno preslabe. Cilj je gradonačelnika, kaže, stvoriti modernu samoupravu i privlačenje investitora. Najjednostavnije bilo da sve podatke čelnici gradova, općina i županija imaju na jednom mjestu, no takva sistematizacije je vrlo teška, ako ne i nemoguća. Dobre informacije pomažu i kod privlačenje fondova Europske Unije – kvalitetna informacije je temelj razvoja. Za EU novac ipak je presudna dobra strategija razvoja, neovisno o tome kakav se projekt kandidira.
Generalizacija da su sve lokalne jedinice loše nije dobra, dodaje Buneta: –Živimo u vremenu kad se sve vrlo brzo odvija, pa se ni dnevne odluke ne mogu donositi bez ažurnih informacija. Nama je Zakonom ukinuta objava tromjesečnih poslovnih izvještaja, iako je poduzetnici traže. Sada bi nam svaka tri mjeseca dobro došla zbirka novih podataka, umjesto da se oslanjama na godišnja izvješća. Možda se time išlo rasteretiti poduzetnike, no sada i oni i akademska zajednica traže vraćanje tog osnovnog seta podataka za praćenje trendova. –
Komentirajući poslovne rezultate poduzetnika, Jurlina Alibegović ustvrdila je da su oni iznenađujući. Vezano za županije, nažalost, većih promjena nema. Poduzetništvo se koncentrira u Zagrebu gdje je trećiha svih kompanija. Ti poduzetnici zapošljavaju 40 posto svih zaposlenih u poduzetništvu, a grad Zagreb ostvaruje i 54 posto ukupnih prihoda poduzetnika. Prihodi od uvoza su puno veći od izvoznih pa je i trgovinski saldo negativan. Prosječna plaća isplaćena kod poduzetnika viša od državnog prosjeka isplaćene su jedino u Istarskoj županiji i gradu Zagrebu.
Krapinsko-zagorska županija predanjači po smanjenu investicija u dugotrajnu imovinu, dok u povećanju vodi Zadarska. Ukupan broj zaposlenih kod poduzetnika lani je povećan, dok je smanjen samo u Osječkoj i Sisačkoj.