Domaće banke na kraju ožujka ostvarile su dobit prije oporezivanja od 580 milijuna kuna. Godinu dana prije ta je dobit bila za čak 189 milijuna kuna veća.
Dakle, lani su bankari ostvarili gotovo 770 milijuna kuna bruto dobiti. Dobit im pada, i to već godinama s obzirom na to da plasiraju sve manje novih kredita. Ipak, kad na razini 28 banaka bruto dobit bude 580 milijuna kuna, to je još respektabilan iznos. Do koje će se razine taj iznos smanjivati, odnosno koja je to crta ispod koje banke više neće htjeti ići i pokušati prigrliti još više rizika, to za sada znaju samo oni koji upravljaju njima, odnosno njihovi vlasnici.
Izvan standarda
Ipak, u poprilično tvrdim tržišnim odnosima, odnosno, možda blaže rečeno, teškim uvjetima, dio banaka ostvarilo je solidne rezultate, pogotovo zato što na hrvatskom bankarskom tržištu devet banaka drži više od 90 posto ukupne imovine.
Zamolili smo Hrvatsku narodnu banku da nam za potrebe ovog priloga udijeli neke podatke koji izlaze iz redovitih, onih koji se inače objavljuju. Zamolili smo je, primjerice, podatke o tome koja je banka prošle godine i u dosadašnjem dijelu godine imala najviše novoplasiranih kredita za pravne osobe, bez navođenja točnog broja, ili koja je banka imala najviše online transakcija (internetskim bankarstvom), također bez navođenja egzaktnih podataka. Naime, HNB ionako dobiva te podatke od banaka i uključuje ih u svoja izvješća. Nažalost, dobili smo odgovor da su podaci koje tražimo nestandardna kategorizacija kreditnih institucija, koja nije predmet službene objave Hrvatske narodne banke, zbog čega ne mogu udovoljiti našem zahtjevu, stoga smo, upotrijebivši standardnu kategorizaciju kreditnih institucija, obradili podatke i svrstali banke prema određenim kategorijama.
Dva najvažnija podatka za svakog bankara, ali i za njihove sadašnje i buduće klijente jer pokazuju stabilnost, svakako su dobit i rast imovine. U obzir smo uzeli i stopu ukupnoga kapitala banke, odnosno jamstvenoga kapitala, ključnoga za poslovanje svake banke. To je temelj osiguranja obveza prema njezinim vjerovnicima; što je veći, to je bolji. Također, nismo promatrali koja banka ima najveću ukupnu imovinu ili najveću dobit jer već godinama te položaje drže iste banke, svima je dobro poznato koje. Tu i tamo dogodi se da zamijene mjesta, no ona su s obzirom na njihovu veličinu gotovo zacementirana.
Odlučili smo zato promatrati svojevrsnu standardnu kategorizaciju kreditnih institucija, kako kaže HNB, ali malo drugačije, komu je najviše rasla dobit u relativnim iznosima. Bez obzira na to što je dobit godine prije bila mala, sto posto rasta nečega jest sto posto rasta. U toj kategoriji najveći rast dobiti prije oporezivanja u prvom ovogodišnjem kvartalu zabilježila je Banka splitsko-dalmatinska, na čijem čelu je Ivo Krolo.
Pljesak malima
Na kraju ožujka ta je banka imala bruto dobit od 256.000 kuna. Iako se taj iznos bankarske pojmove može smatrati malim, to je rast od 980 posto. Godinu prije imala je dobit od 24.000 kuna. Riječ je o banci s 0,12 posto tržišnog udjela s imovinom od 476 milijuna kuna. Da, riječ je o iznosu koji velike banke mogu gotovo same plasirati u jednom kreditu, ali treba odati priznanje malima. Kad bismo ovu banku gledali kao obrtnika koji je na kraju prvoga kvartala prošle godine imao dobit prije oporezivanja od 24.000 kuna, a godinu poslije 256.000 kuna, svi bismo mu zapljeskali. Prema toj kategoriji, slijedi Croatia banka, kojom upravlja Suzana Brenko, s rastom od 641 posto. Na kraju prvog tromjesečja 2015. dobit je bila 4,67 milijuna kuna.
Imovina i kapital
Svakako smo u obzir uzeli i one banke kojima je dobit najviše rasla u prvom ovogodišnjem tromjesečju. U tome prednjači Societé Générale – Splitska banka, čiji je predsjednik Uprave André-Marc Prudent. Ta je banka šesta po veličini imovine, koja iznosi 27,9 milijardi kuna i čini udio od 6,9 posto. Dobit prije oporezivanja SG-a – Splitske banke porasla je 26 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje lani i na kraju ožujka iznosila je 77,14 milijuna kuna.
Osim te banke solidan rast dobiti zabilježila je i Hrvatska poštanska banka, koju vodi Tomislav Vuić. Unatoč tomu što hitno treba svjež kapital po nalogu regulatora, zbog čega je država pokrenula postupak dokapitalizacije, njezina je dobit porasla za 22,6 milijuna kuna i na kraju ožujka iznosila 43,4 milijuna. Privredna banka Zagreb, čiji je predsjednik Uprave Božo Prka, druga po veličini banka u Hrvatskoj, našla se na trećemu mjestu s rastom dobiti od 19,5 milijuna kuna, na 227,39 milijuna.
Statistički gledano, najveći rast imovine u relativnim iznosima u prvom tromjesečju ove godine zabilježila je Croatia banka, od 126 posto. Slijedi Primorska banka s rastom od 11,46 posto. Jedan od najvažnijih kriterija bez daljnjega je stopa ukupnoga kapitala. Čelno mjesto na toj ljestvici ima Štedbanka čiji je predsjednik Uprave početkom godine postao Constantin Cesnovar, koji je šesnaest godina radio u Hypo banci kao direktor riznice i prokurist. Stopa je ukupnoga kapitala te banke 37,9 posto. Iako najveću tu stopu među bankama ima Tesla stedna banka, ona je isključena s popisa jer zapravo ne radi.
Na drugom je mjestu Hypo Alpe-Adria banka, koju vodi Tea Martinčić, sa stopom od vrlo visokih 31,19 posto, a slijedi najveća banka na tržištu – Zagrebačka banka, na čelu s predsjednikom Uprave Miljenkom Živaljićem, sa stopom od 26,5 posto.
Nije pogreška
Promatraju li se rezultati poslovanja banaka u prošloj godini, rezultati su malo drugačiji. Ipak, neki su nastavili s optimističnim smjerom od prošle godine. Tako je SG – Splitska banka lani imala najveći rast dobiti u relativnim iznosima. Možda 2095 posto (ne, nije tiskarska pogreška) zvuči pretjerano, no prošlu godinu ta je banka zaključila s dobiti prije oporezivanja od 249 milijuna kuna. Godinu prije ta je dobit bila malo viša od 11 milijuna kuna. Ta je banka prema kriteriju najvećeg rasta dobiti u apsolutnim bila na drugome mjestu, a Zagrebačka banka lani je bila prva. Dobit te banke bila je 1,14 milijardi kuna, što je čak za 901 milijun više nego godinu prije.
Najveći lanjski rast imovine zabilježila je Kentbanka, za 32 posto višu nego godinu prije. A najveću adekvatnost kapitala na kraju prosinca prošle godine i na kraju ožujka ove godine imale su dvije banke – Štedbanka i Hypo banka. Od ukupno 28 banaka koje posluju u Hrvatskoj njih čak dvadeset ostvarilo je pozitivan rezultat. Godinu prije, od njih tada trideset (Banco Popolare postala je dio OTP banke, a Nava je sredinom srpnja otišla u stečaj) devetnaest je poslovalo s dobiti. Tih devetnaest banaka ostvarilo je tada ukupno dobit od 857 milijuna kuna, a dvadeset dobitaša na kraju ožujka 2015. imalo je dobit za sto milijuna kuna manju.
Pad kreditiranja
U najnovijem Biltenu HNB-a stoji kako je monetarna politika i nadalje bila ekspanzivno usmjerena te je HNB, podupirući visoku primarnu likvidnost, nastojao njome pridonijeti niskim kamatnim stopama na domaćemu novčanom tržištu. Unatoč tome kreditna aktivnost banaka prema domaćim sektorima ostala je potisnuta pa se na godišnjoj razini bilježi pad kreditiranja poduzeća i stanovništva. ‘Plasmani kreditnih institucija domaćim sektorima (bez sektora države) u travnju su se, isključujući utjecaj tečaja, povećali za 0,1 posto. Pritom je zabilježen porast potraživanja kreditnih institucija od ostalih financijskih institucija, što se posebno odnosilo na vlasnički povezana društva za lizing i na osiguravajuća društva. Krediti stanovništvu također su malo porasli zahvaljujući rastu kratkoročnih nenamjenskih, dok su se plasmani poduzećima smanjili zbog ponovnog razduživanja javnih poduzeća. Promatra li se na godišnjoj razini, slabljenje kreditne aktivnosti lagano se intenziviralo, pri čemu je potkraj travnja za plasmane stanovništvu zabilježen godišnji pad od 1,8 posto, za plasmane poduzećima četiri posto, a za ukupne plasmane –2,6 posto.‘
Pat-pozicija
Posljednje agregirano izvješće regulatora odnosi se na početak godine do kraja ožujka i pokazuje da je vrijednost ukupnih kredita iznosila 259,6 milijardi kuna, što je ipak za 1,8 milijardi kuna više nego na početku godine. Najveći dio odnosi se na kredite građanima, koji čine ukupno 118 milijardi kuna, od čega se većina odnosi na stambene kredite čija je vrijednost 59,55 milijardi kuna.
Ukupno su depoziti na kraju ožujka iznosili 292,86 milijardi kuna. Naravno, većina se odnosi na oročene depozite, koji su iznosili 208 milijardi kuna. Banke u ovom trenutku imaju, ukupno 33 milijarde kuna više u depozitima nego u kreditima, stoga je, promatra li se samo taj jednostavni podatak, jasno koliko bi još mogle plasirati novca u kreditima. Samo građani u depozitima imaju 144 milijarde kuna, a ukupni plasman kredita stanovništvu iznosi, podsjetimo još jedanput na podatak od prije nekoliko redaka, 118 milijardi. Dakle, građani u bankama imaju 22 posto više novca nego što su od njih dobili. Naravno da je cijeli taj sustav mnogo kompliciraniji, no i dalje stoji da stanovništvo ima 26 milijardi kuna više u depozitima nego u kreditima.
Dakle, banke i dalje zarađuju. I dobro je što zarađuju jer to dokazuje da znaju raditi svoj posao. Međutim, mnogi im zamjeraju manjak kreditne aktivnosti, odnosno neprihvaćanje više rizika. I tu su sada problemi. Banka bi, kažu svi bankari, naravno, htjela dati kredit jer, u krajnjoj liniji, to joj je posao. Ali, kažu, nema dobrih projekata ni kolaterala. Oni koji traže kredit pak tvrde da bankari jednostavno ne daju kredit, odnosno dat će ga ako založite sve što imate. To je sada pat-pozicija iz koje se nećemo izvući dokle god se ne popravi stanje gospodarstva i dokle god malo jači optimizam ne zavlada u glavama i jednih i drugih.