Hrvatska zajednica županija nezadovoljna je predloženim nacrtom zakona o poljoprivrednom zemljištu, za kojeg smatraju da vodi ponovnoj centralizaciji, te općenito poljoprivrednom politikom, a nezadovoljna je i novim određivanjem dvije administrativne regije u Hrvatskoj.
Traže hitan sastanak s premijerom i ministrom poljoprivrede, istaknuli su na današnjoj konferenciji za novinare u sjedištu HZŽ-a predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan vukovarsko-srijemski Božo Galić, župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić te župan brodsko-posavski Danijel Marušić. Kako su naglasili, susret s premijerom, pa i ministrom poljoprivrede, oko svih aktualnosti i problema u županijama čekaju već više od sedam mjeseci jer su to zatražili još krajem siječnja ove godine.Sva trojica su izrazila i žaljenje što županije, kao ni župane, nitko ništa nije pitao prilikom izrade nacrta zakona o poljoprivrednom zemljištu te smatraju da bi za bolje rezultate i razvoj, ne samo poljoprivrede nego i hrvatskih regija, trebalo više suradnje, bolja komunikacija i koordinacija.
Ističući da mu nije jasno kako Vlada može upravljati državom, a da ne surađuje sa županijama i županima, Dobroslavić je kazao da stoga i ne čudi što je predloženi zakon o poljoprivrednom zemljištu dobio brojne prigovore. Galić naglašava da su zaključke i primjedbe na predloženi zakon usuglasili na razini svih županija i o tome obavijestili Vladu koja želi, koliko zna, da se taj zakon u Saboru usvoji do sredine ovog listopada.Ali nije problem samo taj zakon, kaže Galić, nego i navodnjavanje, uređenje poljoprivrednog zemljišta kao i potreba promjena u poljoprivrednoj proizvodnji, što se sve ne može bez provedbe strukturne analize koje nema. Stoga će, ocjenjuje, i ovaj zakon, sve i da se usvoji, biti još jedan zakon ‘preko koljena‘ koji neće pridonijeti ničemu.
Marušić je kazao kako novim zakonom, ali i novom regionalnom podjelom, sve županije gube puno novca za poljoprivredu, primjerice njegova oko 3 milijuna kuna, a Vukovarsko-srijemska 7 do 8 milijuna kuna, i sve to sigurno ne vodi razvoju nego u nastavak stagnacije ili u propast. To se već događa, kako kaže, s brojnim projektima, pa i onima za navodnjavanje koji su na čekanju i više godina jer se s državom ne mogu dogovoriti, a u dodatno lošoj situaciji sada su i zbog suše, zbog čega se šteta samo u njegovoj županiji procjenjuje na više od 205 milijuna kuna.
O svemu tome Galić i Marušić su, kako su kazali, mislili razgovarati s ministrom Jakovinom i premijerom Milanovićem prilikom njihovog nedavnog obilaska slavonskih polja (županija), ali nažalost nisu se ni sreli jer župani nisu bili ni predviđeni u službenom protokolu. Sva trojica župana danas su negativnim ocijenili i to što su o novoj administrativnoj podjeli Hrvatske na dvije regije, kontinentalnu i jadransku, umjesto dosadašnje tri (panonska, sjeverozapadna sa Zagrebom i jadranska) doznali iz medija i što o tome nije bilo nikakvih rasprava nigdje u Hrvatskoj.
Smatraju da to nije dobro rješenje, pogotovo za Slavoniju, koja će time još više zaostajati i još teže prikupiti onih 20 posto novca potrebnih za projekte koje prijavljuju na europske fondove. Profitirat će, kažu, opet oni koji imaju, primjerice Zagreb i Varaždin, pa stoga misle da bi bilo bolje da se Zagreb izdvoji u posebnu regiju, a da ostanu jadranska, sjeverozapadna i panonska regija.