Slovenija je početkom godine u Bruxellesu stvorila dojam da se protivi sankcijama protiv režima bjeloruskog predsjednika Lukašenka, a sada se zbog izjava ministra vanjskih poslova Karla Erjavca o Ljubljanskoj banci i Hrvatskoj u međunarodnim medijima prikazuje kao kočničar procesa širenja EU, upozorava ljubljansko Delo pripisujući to nespretnoj komunikaciji s međunarodnom javnošću.
- Slovenija se u komuniciranju ne snalazi najbolje, pa Erjavec i njegovi suradnici nisu uvjerljivo uspjeli objasniti razloge rezervi pri sankcijama EU-a protiv bjeloruskog Lukašenkova režima - navodi se u komentaru. List tako podsjeća na slučaj u kojemu je Ljubljana tražila da se s ‘crne liste‘ bjeloruskih biznismena kojima se zabranjuje ulazak u EU jer su povezani s Lukašenkovim režimom izuzme biznismen koji je sklopio posao sa slovenskom građevinskom tvrtkom.
‘Zbog biznismena tijesno povezanog s Lukašenkom, Slovenija je tada u europskim medijima prikazana kao sebična država koja zbog interesa jednog svog poduzeća stavlja na kocku sankcije protiv Lukašenkove tiranije‘, navodi se u komentaru koji dodaje da se s malo diplomatske spretnosti stvar mogla riješiti na nižim razinama, a ne da navodna slovenska blokada dođe na dnevni red ministara vanjskih poslova EU-a.
Prikazivanje Slovenije kao sebične države je stereotip koji bi se mogao ponoviti u medijima i zbog spora s Hrvatskom oko Ljubljanske banke, jer europski mediji već pišu o Sloveniji koja tim pitanjem ‘postavlja cijenu‘ za ulazak Hrvatske u EU, upozorava vodeći slovenski list.
Iako je riječ o kompleksnom pitanju iz područja međunarodnog prava, europski mediji skloni su stereotipima te se pojavljuje priča o ‘Sloveniji koja zloupotrebljava svoje članstvo u EU-u‘ i ‘ucjenjuje Hrvatsku‘, piše Delo. List tvrdi da bi pouka za Sloveniju trebao biti i slučaj graničnog prijepora kojim je Slovenija svojedobno uvjetovala deblokadu hrvatskog pristupnog procesa.
‘Da su mediji na strani slabijega, to se još može shvatiti. No granični prijepor s Hrvatskom sada se kao primjer zloporabe članstva spominje i u stručnim publikacijama o politici širenja EU-a, te u međunarodnim raspravama, i to kao slučaj koji se ne bi smio ponoviti. Osobito ne na Balkanu‘, upozorava Delo. Reakcije u slučaju blokade hrvatskog pristupnog procesa zbog graničnog prijepora morale bi biti poučne, osobito jer ispada da se komunikacijska pogreška ponavlja i u sporu oko Ljubljanske banke, navodi list.
‘Ni ove godine, izgleda, nećemo izbjeći zaplete. Sudeći po Erjavčevom demonstriranju ‘mišića‘ i odlučnim izjavama koje dolaze iz Ljubljane glede povezivanja hrvatskog pristupnog ugovora s rješenjem pitanja Ljubljanske banke, nervoza je još prisutnija. Bi li Slovenija, hipotetički gledano, stvarno inzistirala na svom stajalištu i ako bi sve druge članice ratificirale hrvatski pristupni ugovor? Bilo bi veliko iznenađenje ako se u tom slučaju, bez obzira na stvarni rasplet, ne bi (u europskim medijima) ukorijenila priča o Sloveniji koja svojim sebičnim interesima koči proces širenja integracija, te koristi članstvo za stvaranje pritiska u bilateralnim odnosima‘, navodi u zaključku Delo.