Razvijen je novi način liječenja dijabetesa, a znanstvenici koji rade na eksperimentu tvrde kako bi mogao eliminirati potrebu za injekcijama inzulina. Terapija se radi s kapsulom koja se usađuje ispod kože i po potrebi oslobađa inzulin, a koja je dobivena genetskim inženjeringom.
Testiranjem na miševima otkriveno je da oni koji su tretirani takvim stanicama imaju normalnu razinu šećera u krvi nekoliko tjedana. Znanstvenici se nadaju da bi mogli dobiti licencu za klinička ispitivanja na bolesnicima u roku od dvije godine.
Ako navedeno uspije, liječiti bi se mogli svi oboljeli od dijabetesa tipa 1, kao i za oni oboljeli od dijabetesa tipa 2 koji zahtijevaju injekcije inzulina.
Ako navedeno uspije, liječiti bi se mogli svi oboljeli od dijabetesa tipa 1, kao i za oni oboljeli od dijabetesa tipa 2 koji zahtijevaju injekcije inzulina. Martin Fussengger koji je vodio istraživanje na ETH Sveučilištu u Baselu rekao je sljedeće – ‘Do 2040. godine svaki deseti čovjek na svijetu će patiti od neke vrste dijabetesa, što je alarmantno. Trebali bismo moći učiniti mnogo više za oboljele od toga da im omogućimo mjerenje glukoze.‘
>>>Francuzi na tragu lijeka koji uništava melanom i stanice drugih tumora
Također, dodao je da ako se metoda pokaže sigurnom i učinkovitom kod ljudi, oboljelima od dijabetesa ugradio bi se implantat koji bi se trebao mijenjati tri puta godišnje. Takva terapija mnogo je efikasnija nego injekcije koje ne mogu savršeno kontrolirati razinu šećera u krvi i mogu dovesti do dugoročnih komplikacija kao što je oštećenje srca, oka i živaca.
U Velikoj Britaniji oko 400 000 ljudi boluje od dijabetesa tipa 1 koji se obično dijagnosticira još u djetinjstvu. Hrvatska se po broju oboljelih nalazi na sredini ljestvice, a prema podacima Registra osoba sa šećernom bolešću broj punoljetnih oboljelih osoba je 260 092, no s obzirom na to da prema istraživanjima tek 60% oboljelih ima postavljenu dijagnozu, ta brojka je mnogo veća.
>>>Umjerena konzumacija vina spašava život
Prije ovoga znanstvenici su pokušali uzgojiti gušteraču na umjetan način, doduše bez uspjeha u takvom načinu liječenja, dok je Fussenggerov tim koristio drugačiji pristup kojim su rekonstruirali ljudske stanice bubrega, poznate kao HEK stanice. Dva gena su uvedena u stanice, jedan koji je osjetljiv na razine glukoze, a drugi upućuje stanice da ispumpaju inzulin kada je razina glukoze ispod granica normale.
Izvor: Guardian