Njemački vicekancelar i ministar ekonomije Sigmar Gabriel je tijekom vikenda snažno kritizirao Johna Cryana, izvršnog direktora Deutsche Banka, u trenutku kad raste zabrinutost njemačke političke i korporativne elite oko budućnosti najveće domaće banke, piše Financial Times.
Gabriel je komentirao Cryanov prošlotjedni memorandum poslan zaposlenicima nakon što je vrijednost dionica Deutsche Banka pala na tragičnih 10 eura, odnosno na najnižu razinu u posljednjih trideset godina. Direktor je u pismu za aktualnu situaciju okrivio špekulativne "snage na tržištu" koje pokušavaju destabilizirati banku.
- Ja ne znam trebam li se smijati ili ljutiti što banka koja je špekulaciju pretvorila u poslovni model sebe proglašava žrtvom špekulatora – rekao je Gabriel i dodao da je "uistinu zabrinut za ljude zaposlene u Deutsche Bank".
Dionice najvećeg zajmodavca u Njemačkoj su pod pritiskom jer je američki Justice Department (DoJ) zatražio 14 milijardi dolara u nagodbi povezanoj s prijevarama na tržištu hipotekarnih vrijednosnica. Iznos je izazvao zabrinutost investitora oko kapitalizacije Deutsche Banka.
Njemačka vlada je prošlog tjedna odbacila izvješće Die Zeita da priprema ‘iskupljenje‘ banke, a analitičari drže da bi dokapitalizacija novcem poreznih obveznika bila politički ‘otrovna‘ za kancelarku Merkel ususret parlamentarnim izborima iduće godine.
Talijansko pravosuđe je prošlog vikenda zatražilo da Deutsche Bank, Banca Monte dei Paschi di Siena i Nomura za navodne financijske zločine odgovaraju pred milanskim sudom.
"Ekonomski rat"
Tijekom vikenda je zaiskrilo i na relaciji Berlin-Washington. Peter Ramsauer, predsjednik njemačkog parlamentarnog vijeća za ekonomiju je optužio DoJ da traženi iznos "ima značajke ekonomskog rata" i da Amerika ima "dugu tradiciju" korištenja svake prilike da povede trgovinski rat "ukoliko on koristi njenoj ekonomiji".
Slično je gledište iznio i europarlamentarac Markus Ferber (CSU) rekavši da inicijalni iznos koji je zatražio DoJ sugerira da je riječ o "oko za oko" odgovoru na nedavni poziv Europske komisije Appleu da vrati 13 milijardi dolara u porezima. Situaciju su ovog tjedna donekle primirila izvješća da će DoJ na kraju tražiti značajno manju odštetu od inicijalne (5.4 milijarde dolara).
"Financijska oružja masovnog uništenja"
U obranu Deutsche Banka su tijekom vikenda pohrlila najveća imena njemačke industrije. - Snažne njemačke banke su važne za snažnu njemačku ekonomiju. To je bliska veza, a takva će i ostati – izjavio je Dieter Zetsche, šef Daimlera.
Istovremeno, Johannes Teyssen iz njemačkog Eon-a, najvećeg europskog holdinga na tržištu električne energije, kaže da će veliki izvoznici patiti "ako pristup međunarodnom tržištu kapitala možemo osigurati isključivo kroz banke u drugim zemljama". Pridružio mu se i Peter Terium iz RWE rekavši da je "važno imati velikog globalnog igrača poput Deutsche Banka na našoj strani".
Deutsche u posljednjim tjednima opetovano ističe da posjeduje 215 milijardi dolara u gotovini i likvidnoj aktivi što je dovoljno za svaku vrstu kratkoročnog stresa, ali analitičari drže da banci nedostaje kapitala u odnosu na rivale i vlastite ciljeve, što koincidira s prošlotjednim neobičnim potraživanjima u dolarskoj likvidnosti.
Banka je ususret prošlom vikendu iskusila i izlazak ili repozicioniranje dugoročnih partnera na području trgovine derivatima koje je Warren Buffet svojedobno nazvao "financijskim oružjem masovnog uništenja" (.pdf).
Prema podacima BIS-a (.pdf), izloženost stranih banaka derivatima ugovorenima u Njemačkoj je u prvom kvartalu ove godine iznosila 312 milijardi dolara. MMF je u lipnju upozorio da Deutsche Bank predstavlja "najvećeg neto davatelja sustavnog rizika" u financijskom sektoru.
Deutsche Bank ima 20 milijuna klijenata i zapošljava oko 100,000 ljudi.