Usprkos očekivanjima mnogih, Europska središnja banka (ESB) odlučila je nastaviti s politikom jeftinog novca, odnosno otkupima obveznica najmanje do rujna ove godine, a niske kamate održavat će, odlučeno je u četvrtak, daleko nakon završetka programa kvantitativnog popuštanja.
Upravni odbor Banke odlučio je tako da će kamatne stope ostati na istoj razini kao dosad te da će do jeseni realizirati planirano kupovanje 30 milijardi eura obveznica, ali i nastaviti otkup obveznica nakon toga ako se za to pokaže potreba.
>>> ECB nastavlja sa stvaranjem novca; Draghi upozorio na rizik jačanja protekcionizma
Odluka je mnoge analitičare iznenadila, s obzirom da se već neko vrijeme očekuje završavanje programa pokrenutog kao odgovor na krizu i vrlo spor oporavak eurozone. No, neočekivano usporavanje eurozone i relativno loši makroekonomski podaci proteklih mjeseci naveli su ESB na odustajanje od stezanja monetarne politike.
Kako je rekao novinarima šef Mario Draghi, očit je širok gubitak zamaha, gledano po zemljama, ali i gospodarskim sektorima, zbog čega se Banka odlučila za oprezniji pristup. Ni podaci o inflaciji ne idu u prilog promjeni razmišljanja jer su stope rasta cijena još uvijek niske i znatno ispod ciljanih dva posto.
Drugi važan faktor u razmišljanju Banke je i agresivna retorika SAD-a i Kine u pogledu globalne trgovine koja već ima efekte na povjerenje u gospodarstvu, iako se dobar dio najavljenih poteza nije zasad realizirao.
- Rizici koji utječu na rast eurozone uglavnom su uravnoteženi. Ipak, rizici vezani za globalne faktore, uključujući prijetnju povećanim protekcionizmom, postali su očitiji, komentirao je Draghi.
>>> Praet: Izostanak monetarne podrške može ugroziti putanju inflacije u eurozoni
Kamatne stope će tako ostati vjerojatno nepromijenjene do duboko u sljedeću godinu, iako se očekivao kraj kvantitativnog popuštanja i dizanje kamata koje bi uslijedilo sredinom sljedeće godine. Nekakvih negativnih efekata ovakve odluke neće biti, naprotiv, no postoji strah da bi predugo inzistiranje na labavoj monetarnoj politici moglo Banku ostaviti nepripremljenom za borbu protiv eventualne nove krize (neće imati kamo dalje ako sada ne povisi kamate). Ipak, trenutni rizici za rast europskog gospodarstva (jaki euro i eventualno zaoštravanje trgovinskog rata velikih sila), očito su nadjačali takvo razmišljanje.