AI dugovi rastu, a račun bi mogli platiti i europski ulagači
AI bubble burst, AI balon pucanje, umjetna inteligencija
MMF i ESB upozoravaju da bi pad povjerenja u umjetnu inteligenciju mogao pogoditi europske fondove i pokrenuti prisilnu prodaju imovine
Svjetsko gospodarstvo sve se više oslanja na ulaganja u umjetnu inteligenciju, a rastući dugovi i međusobna financijska povezanost tehnoloških kompanija povećavaju rizik da se preokret na tom tržištu prelije na ostatak financijskog sustava. Na tu su opasnost u ponedjeljak upozorili čelnica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva i potpredsjednik Europske središnje banke Boris Vujčić, ističući da posljedice ne bi ostale ograničene na američki tehnološki sektor.
Georgieva je u razgovoru za CNBC ocijenila da svjetsko gospodarstvo 'stoji na jednoj nozi', oslonjeno na umjetnu inteligenciju. Poljulja li se taj oslonac, upozorila je, mogli bi nastati problemi s financijskom stabilnošću.
Novac se vraća ulagačima kroz narudžbe
Posebnu zabrinutost izaziva kružno financiranje, u kojem tehnološke kompanije ulažu u AI tvrtke, a one dobivenim novcem kupuju njihove čipove, računalne kapacitete ili druge usluge. Tako se dio uloženog kapitala vraća ulagačima kroz prihode od prodaje. Prema procjeni MMF-a koju je iznijela Georgieva, takvi aranžmani premašili su bilijun dolara, a oko dvije trećine financira se dugom. Dodala je da je problem i u brzini njihova rasta i riziku da nagli pad povjerenja zaustavi ulaganja.
Takva povezanost otežava i procjenu koliko rast poslovanja proizlazi iz potražnje krajnjih kupaca, a koliko ga podupiru financijski aranžmani unutar samoga sektora. Ako jedna kompanija smanji ulaganja ili narudžbe, posljedice mogu osjetiti njezini dobavljači, ulagači i vjerovnici.
Georgieva ipak nije najavila neizbježan slom. Dosadašnje tržišne oscilacije opisala je kao uredne te ocijenila da vjerojatno neće prerasti u poremećaj koji bi ugrozio svjetsko gospodarstvo.
Europski fondovi sve izloženiji AI sektoru
Vujčić je u govoru na skupu Euro Finance Week u Frankfurtu upozorio na sve veću izloženost europskih fondova kompanijama povezanima s umjetnom inteligencijom.
- Investicijski fondovi europodručja posljednjih su godina znatno povećali svoju izloženost umjetnoj inteligenciji, i kroz dionice i kroz dužničke vrijednosne papire. Preispitivanje očekivanja povezanih s umjetnom inteligencijom moglo bi izazvati naglo prilagođavanje tržišnih cijena i znatne gubitke vrijednosti - rekao je Vujčić.
Takav bi pad mogao potaknuti ulagače da povuku novac iz fondova, prisiljavajući njihove upravitelje na prodaju imovine radi osiguravanja isplata.
- To bi moglo dovesti do naglog porasta zahtjeva za isplatom iz investicijskih fondova, povećavajući rizik prisilnih prodaja imovine - upozorio je.
Istodobno rastu potrebe tehnoloških kompanija za financiranjem. Njihova kumulativna kapitalna ulaganja do 2030. procjenjuju se na 5,5 bilijuna dolara, uz sve veće oslanjanje na zaduživanje.
- Veliki pružatelji usluga u oblaku i AI infrastrukture sve se više okreću tržištima duga, pri čemu je obujam izdanja ove godine dosegnuo rekordne razine - rekao je Vujčić.
Upozorio je i na rast inicijalnih javnih ponuda, čiji bi obujam u odnosu na američki BDP mogao premašiti vrhunac dot-com balona.
- Povijesno su se takvi skokovi često podudarali s tržišnim vrhuncima, upućujući na rizik pretjeranog optimizma ulagača – istaknuo je.
Tri rizika mogla bi se spojiti
Uz umjetnu inteligenciju, ESB izdvaja visoki javni dug i ranjivosti financijskih institucija izvan bankarskog sektora. U zaduženim državama gubitak povjerenja ulagača mogao bi dodatno povećati troškove financiranja, dok rast privatnih kreditnih i investicijskih fondova otvara pitanja njihove zaduženosti i transparentnosti.
- Mogućnost da se ti rizici ostvare istodobno mogla bi dovesti do prelijevanja gubitaka i pritisaka na likvidnost s jednog tržišta na druga, povećavajući rizike za financijsku stabilnost - upozorio je Vujčić.
ESB zato traži da uvjeti povlačenja novca iz fondova bolje odražavaju brzinu kojom oni mogu prodati svoju imovinu te razmatranje ograničenja zaduživanja hedge fondova. Bankarski sustav, prema Vujčićevoj ocjeni, zasad ima čvršće temelje.
- Banke su zadržale snažne kapitalne i likvidnosne pozicije, potpomognute dobrom profitabilnošću i zadržanom dobiti - rekao je.
