Na današnji dan

Kako je nastala najrealnija lista hrvatskog krupnog kapitala

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

ider je 2011. prvi put objavio listu s najvećim grupacijama. Od tada je to najvjerodostojnija slika vrha hrvatskog biznisa

U Lideru je 18. studenoga 2011. prvi put objavljena lista 'milijardera' – grupacija i samostalnih tvrtki koje su prethodne godine ostvarile najmanje milijardu kuna prihoda. Obuhvaćene su bile 53 grupacije koje su Fini predale konsolidiran financijski izvještaj, te još 29 najvećih samostalnih tvrtki. 

Od tada je lista iz godine u godinu rasla i do aktualne je praktički udvostručena. Tako će u novom Lideru od ovog tjedna imati čak 160 grupacija i tvrtki. 

Konsolidirani, samostalni i provizorni

Taj je rast ostvaren dijelom zbog inflacije i rasta iznad inflacije, ali dijelom i zato jer je Lider kasnije počeo sam provizorno konsolidirati (zbrajati) rezultate poslovanja tvrtki koje ne iskazuju konsolidaciju, ali je jasno da su povezane, obično preko vlasnika. Takvih je na novoj listi 17, a najveća od njih je Porsche. Njegovih devet povezanih tvrtki (bez udjela u Rimcu) ostvarilo je prošle godine prihode od 9,5 milijardi kuna (odnosno 1,26 milijardi eura) što ga smješta na 13. poziciju. 

Ispred su samo dvije samostalne tvrtke – Lidl (10.) i Petrol (12.). Naravno, te su tvrtke sastavnice njemačke odnosno slovenske matice, pa njihovo ukupno poslovanje, koje se ne odnosi na Hrvatsku, nije uzeto u obzir. Samo poslovanje preko hrvatskih matica promatra i kod drugih multinacionalki poput Deutsche Telekoma (HT), odnosno stranih bankarskih grupacija u sklopu kojih posluju Zaba, PBZ, Erste banka…

Zašto se odlučiti na konsolidiranje…

Konsolidacija podrazumijeva prikazivanje najrealnijeg uvida u ukupnu uspješnost, imovinu, obveze te prihode i rashode cijele korporativne grupe dioničarima, investitorima i vjerovnicima. Rezultati svih sastavnica prikazuju se kao da se radi o jedinstvenoj gospodarskoj jedinici. Pritom se zbrajaju prihodi, rashodi, imovina i obveze, ali se prebijaju i eliminiraju transakcije unutar grupe (npr. međusobna prodaja, zajmovi ili potraživanja) kako se rezultati ne bi umjetno uvećavali. 

Rezultati se konsolidiraju iz više razloga – od realne slike koju dobivaju vlasnici i menadžment, preko zakonskih obveza konsolidacije za velika i srednja poduzeća, te zahtjeva burze i banaka za izlistavanje, odnosno procjene kreditnog rizika kod kreditiranja. Takvih je matica u Hrvatskoj u 2010. bilo 536, a prošle godine 557. 

…a zašto se ne odlučiti 

S druge strane, osim što konsolidacija predstavlja trošak i administrativno opterećenje, donosi smanjenje 'privatnosti', i teže je sakriti i profitabilnost i gubitak. Neki poduzetnici preferiraju da država, konkurencija, javnost ili sindikati nemaju uvid u cjelokupnu sliku, pa nisu oduševljeni što se u jednom poslovnom tjedniku zbrajaju njihovi rezultati. 

Što se promijenilo od prve liste do danas? Pet grupacija iz top 10 prije 15 godina ostalo je među deset najvećih, četiri i dalje posluju uspješno, i ostale su među 30 najvećih, a nestao je samo HŽ, koji je podijeljen na tri tvrtke. No, ostvari li se najavljena reintegracija, HŽ bi na osnovu zbrojenih rezultata bio oko 40. mjesta.  

Vujnovac kontrolira devet milijardi eura prihoda

Obično se smatra da je riječ o dijelu poslovne zajednice kojeg se može nazvati krupnim kapitalom. Zaista, nominalno najveća grupacija, Fortenova, ostvarila je 5,8 milijardi prihoda, dvije milijarde više od najveće pojedinačne kompanije, Ine d.d., a portfelj pod kontrolom Pavla Vujnovca ima više od devet milijardi (provizorno).

Upravo zato lista konsolidiranih grupacija često govori više o stvarnoj raspodjeli gospodarske moći nego rang-liste pojedinačnih tvrtki.

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju