Mjere kreirane i provedene za spas hipoteka i derivata slomljenih banaka gotovo uopće ne dotiču problem kreditnih kartica, a one su prvi sljedeći izvor golemoga duga koji će se vjerojatno podjednako teško moći naplatiti, ako ne i teže s obzirom na opće usporavanje ekonomije i pad osobne potrošnje
Piše: Vanja Figenwald Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Žestoka je oluja, izgleda, jenjala i sada počinje zbrajanje šteta, donose se deklaracije, izražava se zgražanje, zaklinje u reformu i izbjegavanje istih grešaka (iako je ova kriza bila upravo to u velikoj mjeri, ako ne tehnikom, onda načelom), svjetski vođe se rukuju tražeći donošenje odluka (to je bio sukus sastanka G20 u Pekingu) kao da upravo oni nisu ti koji ih trebaju donijeti, a mediji, nakon što su krizu dobrano ‘ožmikali’, sada se okreću igranju brojkama i traženju sljedeće poplave.
Osim već spomenutih ‘ratnih profitera’ postoji, kažu neki a valja ih uzeti ozbiljno, još jedna tempirana financijska bombica koju su mnogi previdjeli u svoj toj strci s izvedenicama i ostalim igračkama s Wall Streeta - kreditne kartice, instrument daleko duljeg staža i neusporedivo opsežnije primjene u ekonomiji. Naime, iako su financijske institucije koje su preživjele potop sada u relativno povlaštenu položaju, nekima od njih predstoji drugi neugodan val, ovaj put sa suprotne strane, točnije izravno od potrošača i realne ekonomije. Kao što Hrvati vrlo dobro znaju, kreditne su kartice superstvar s kojom možete živjeti bolje nego što stvarno živite i rastezati svoju ograničenu financijsku moć u neograničenom vremenu. Ipak, ono što mnogi od njih ne znaju, pogotovo kad počnu naricati da su strašno siromašni dodajući pritom nešto u stilu ‘vani je to tako i tako’, jest da je vani baš tako.
Moćnoj Americi prijeti oko 950 milijardi dolara kartičnoga duga, od čega je veliki dio, kao što je sada popularno reći - toksičan. Zasad najveći srećkovići Bank of America i JP Morgan Chase vješto su eskivirali minsko polje zvano hipotekarni krediti, no, kao i sve banke, dobrano su umočeni u kreditne kartice, još jedan financijski instrument stvoren na konceptu duga. Otegotna okolnost u svemu je činjenica da se sve mjere kreirane i provedene za spas hipotekama i derivatima slomljenih banaka ne dotiču gotovo uopće problem kreditnih kartica koje su prvi sljedeći izvor golemoga duga, duga koji će se vjerojatno podjednako teško moći naplatiti kao i onaj na hipotekama, ako ne i teže s obzirom na opće usporavanje ekonomije i pad osobne potrošnje.
JP Morgan olakšava otplate
Naravno, u bankama su toga svjesni, pa je JP Morgan već požurio preduhitriti moguće novo pucanje brana reprogramiranjem dugova i drugim mjerama za olakšavanje otplate kredita. Njihova glasnogovornica Tanya M. Madison nedavno je priznala da ‘su suočeni s povišenim gubicima u kartičnom poslovanju’, te da su ‘zabirnuti, ali da vjeruju kako su poduzeli prave korake kojima će pomoći svojim klijentima i izbjeći rizik’. S druge strane, neke su banke same počele povećavati problem podizanjem kamata čime možda povećavaju profit, no dugoročno odmažu i sebi i potrošačima. Neki analitičari procjenjuju da će izdavači kreditnih kartica pretrpjeti udarac od 41 milijarde dolara ove godine koje nikako neće moći naplatiti, a čak dvostruko više sljedeće, oko 96 milijardi.
MMF oživio u krizi
Kad jednome smrkne, drugome svane, a veliki, pa možda i najveći pobjednik ove nemile krize mogao bi biti Međunarodni monetarni fond, hodajući mrtvac kojem su mnogi već pripremali parcelu i lijep sprovod. Brettonwoodska institucija stvorena s ciljem međunarodnog kreditiranja, naglo je oživjela usporedno s presušivanjem tržišta i općom glađu za dodatnim kapitalom. Jučer omrznut i notorni trgovac u susjedstvu, koji bezobrazno naplaćuje potrebitima, sada ponovno ima perspektivu dobrog prometa, a redovi se već polako stvaraju. U nedjelju navečer, naime, postigli su dogovor s Ukrajinom o zajmu u vrijednosti od 16,5 milijardi dolara i to baš za uspostavljanje stabilnosti u financijskom sektoru. Ukrajina je inače druga, jer je samo dva dana prije MMF sa zadovoljstvom odobrio zajam i Islandu, jednoj posve nevjerojatnoj priči za sebe, težak 2,1 milijardu dolara. Narednih tjedana valja očekivati još takvih aranžmana s obzirom na to da su svoje prijave već uredno poslale Bjelorusija, Srbija i Pakistan.
No to nije sve. Bankari k‘o bankari, vole se igrati s brojkama i papirima pa su i na ovom tržištu našli načina da prodaju dugovanja i povlače izvedenice slično kao što se radilo s hipotekama. Kad se bolje razmisli to je i logično s obzirom na to da je hipoteka u osnovi kredit baš kao i bilo koji drugi, a svaki ima neko, barem načelno, osiguranje, bilo da je riječ o nekretnini, jamcima ili bilo kojem drugom obliku ‘osiguranja’. Recept za šećernu bombu više-manje je poznat - banke grupiraju dugove od kreditnih kartica i prodaju ih velikim investitorima poput hedge ili mirovinskih fondova u obliku vrijednosnih papira, čime veliki izdavači kartica iskrcavaju oko 70 posto svoga kartičnoga duga drugima.
Ograničavanje rasta kamata
S pucanjem hipotekarnog balona bankama je sada sve teže naći kupce takvih dugovanja, pa se same uvaljuju još dublje ubacujući više vlastitq novca, odnosno osiguranja, pri ponudi takvih papira investitorima. Iako postoji određena razina osiguranja, činjenica je da ovakav tip dugovanja nije niti otprilike onoliko osiguran koliko su to bile hipoteke. Koliko su one, pak, bile osigurane postalo je svima nedavno jasno, što za sobom povlači pitanje što se tek onda može očekivati od kreditnih kartica. Za kartice, primjerice, nema potrebe za pologom, pa u slučaju prestanka plaćanja banke nemaju praktički nikakav način krpanja nastalog gubitka. S hipotekama su bar mogle uzeti pologe, ali i samu nekretninu te tako pokriti barem dio dugovanja.
Drugi veliki pobjednik krize Bank of America, zabilježio je gubitak od tri milijarde dolara u svom 184 milijarde dolara teškom kartičnom poslovanju. Banka je reagirala rezanjem dividende i skupljanjem dodatnih deset milijardi dolara kapitala. Trend postaje jasan kada znate da i kartična kuća American Express bilježi u posljednjem kvartalu gubitke veće za 690 milijuna dolara. Njihov odgovor bilo je rezanje kreditnih linija i smanjivanje kartičnih akvizicija. I tu se, dakle, pomalja spirala užasa u kojoj nitko nikome zapravo ne pomaže, odnosno u kojoj svatko vuče na svoju stranu. Dizanje kamata, recept za kojim su posegnule gotovo sve banke u očekivanju daljnjega kreditnoga i regulatornog stiskavca, samo će pogoršati situaciju otežavanjem otplata ionako opterećenim potrošačima. Nakon posljednje katastrofe s hipotekama i njihovim derivatima ne bi bilo čudno da i ovdje dođe do problema ozbiljnih proporcija. Regulatorna tijela već su, poučena nedavnim iskustvom, počela poduzimati mjere za sprječavanje daljnjih turbulencija, uvođenjem ograničenja na dizanje kamata, ukidanjem nekih naknada i zaustavljanjem određenih sumnjivih praksi naplaćivanja.