Sinovi mi ne daju da prodam hotele

Razgovarala: Željka Laslavić Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Foto: Dražen Lapić

Najpoznatiji hotelijer u Hrvatskoj, koji se na domaćoj turističkoj sceni nalazi već 45 godina, Anđelko Leko, predsjednik Udruge hotelijera i restoratera i direktor HUP-a Zagreb koji upravlja najpoznatijim hrvatskim hotelima Westin, Sheraton, International i Panorama, na meti je špekulanata koji predviđaju prodaju njegova većinskog paketa dionica u dvije tvrtke, HUP Zagrebu i HBI-u. Leko opovrgava takve špekulacije, otkriva da ima dva sina s uspješnom karijerom, koji će naslijedili njegovo poslovanje, i otkriva razloge zbog kojih ne može konsolidirati tvrtke u jedno jako hotelijersko društvo. Leko je već neko vrijeme i na meti optužbi da u dubrovačkoj regiji, u hotelskim tvrtkama Mlini i Srebreno, ne obnavlja objekte koje je kupio od HFP-a te otkriva razloge zbog kojih ne može obnoviti projekte za koje već ima pripremljena sredstva.

• Hotelijeri su ove godine glavna meta kritičara turističke sezone. Neki su radi podizanja cijena financijski podbacili, dok su drugi, ulažući u kapacitete, vrlo dobro poslovali. Kakve rezultate ove godine bilježe hoteli HUP-ZAGREB-a d.d.? - Sve hotele smo preuredili, čak smo i u Sheraton Zagreb Hotelu, koji je otvoren prije 10 godina, postavili nove kvalitetnije krevete te tepihe u sobama, kao i tapete, a obnovili smo i javne prostore, kako bismo zadržali kvalitetu tog hotela na razini 5 zvjezdica. U hotelu Westin Zagreb preuredili smo sve sobe, sve instalacije, interijer, sav namještaj te uveli poznati Heavenly Bed (nebeski krevet) koji je vrlo kvalitetan i jedinstven u Hrvatskoj.

U tijeku je nadogradnja i preuređenje hotela International koji će imati vrlo kvalitetne sobe i ostale sadržaje na razini hotela s 4 zvjezdice. Hotel je već u funkciji, a svečano otvorenje uslijedit će za oko mjesec dana. Prije dvije i pol godine uredili smo Four Points by Sheraton Panorama Hotel, i to sve sobe, sve katove i druge prateće prostore kako bismo zadovoljili kriterije hotela s 4 zvjezdice koji na našu sreću sada dobro posluje. Otprije smo orijentirani na zadržavanje kvalitete u našim hotelima, u što smo u tri posljednje godine uložili više od 60 milijuna eura kako bismo kvalitetom hotela dosegnuli europsku i svjetsku razinu.

To potvrđuje i činjenica da ove godine HUP-ZAGREB d.d. u cjelini za devet mjeseci ostvaruje 18 posto veće prihode nego prošle godine, iako je u tom razdoblju International bio praktički izvan funkcije. O važnosti kvalitete, osobito u poslovnim hotelima, svjedoči i činjenica da je Westin tijekom ovih 9 mjeseci povisio prihode u odnosu na isto razdoblje lani za 36 posto. Sheraton je prošle godine proglašen najboljim kontinentalnim hotelom, a Panorama najboljim hotelom u kategoriji hotela s 4 zvjezdice.

• Kakva je trenutačno situacija sa Sheratonom čiji je većinski vlasnik HUP-ZAGREB d.d., ali 49 posto dionica je u vlasništvu tvrtke H.B.I. d.o.o.? Navodno ste već nekoliko puta pokušavali kupiti njihove dionice, a oni su ih nekoliko puta prodavali. Kako to da se ne možete dogovoriti? - Točno je da je HUP-ZAGREB d.d. većinski vlasnik društva H.B.I. d.o.o., i to nešto više od 50 posto, dok je Državna agencija za sanaciju banaka i štednih uloga (DAB), vlasnik ostalih 49 posto. DAB je postao vlasnik udjela u H.B.I.-u d.o.o. na način da mu je Ina, raniji vlasnik, prenijela svoj udjel. DAB je u nekoliko navrata pokušao prodati svoje udjele na javnom, kako na domaćem tako i na međunarodnom, natječaju, međutim, do danas to nije prodao, a ne znam iz kojih razloga. Ne znam koji su im interesi, ali znam da imaju dosta imovine koju će najvjerojatnije prodati. Nama je, naravno, u interesu da se to sredi, ali ne pod svaku cijenu. Naša ponuda za otkup ostalih dionica Sheratona temeljila se na procjeni da nam se iz poslovanja hotela vrati ulaganje za barem 12 do 14 godina. Kao što znate, hotelijerstvo nema visoku kumulativnost, pa je teško očekivati da se sredstva brzo vrate, a, osim toga, hotel posluje već 11 godina i potrebno je uložiti sredstva kako bi se zadržala razina kvalitete hotela s 5 zvjezdica. I to je sigurno važno imati na umu kad se nudi cijena za neku nekretninu.

• Navodno da DAB svoj dio u Sheratonu prodaje za 200 milijuna kuna? - Čisto sumnjam, smatram da tu cijenu neće dobiti. Mi smo dali korektnu ponudu, ali ne 200 milijuna kuna. Kada bismo mogli ostvariti tako visoku cijenu, vjerojatno bismo i sami prodali svoj udjel.

• Koji je u biti vaš strateški plan? Zbog čega toliko razbacanih tvrtki i vlasničkih udjela? Zar nije jednostavnije imati jednu jaku tvrtku? - To se, naime, i ja pitam, ali želje nisu uvijek u skladu s mogućnostima. Preko tvrtke Expertus relativni sam većinski vlasnik HUP-ZAGREB-a d.d., ali H.B.I. d.o.o. ne može se samo tako pripojiti tvrtki HUP-ZAGREB d.d. kad je to druga tvrtka, dakle, drugi subjekt u suvlasništvu s državom, pa je to prema zakonu neprovedivo. Da bi se to dogodilo, mi to od njih ili oni od nas trebaju otkupiti pa da bude jedan vlasnik. Drukčije nije moguće. Osim toga, HUP-ZAGREB d.d. ima 2.450 dioničara, a pripajanje kakvo vi spominjete pravno nije izvedivo, zbog čega i drugi veliki subjekti imaju desetke tvrtki u kojima imaju svoje udjele, ali nisu u njihovu stvarnom sastavu jer postoje i drugi dioničari u njihovim firmama, kao što je kod nas slučaj. To se odnosi i na Mline i Srebreno i na druge pravne subjekte koji moraju poslovati u skladu sa svojom registracijom i u skladu s interesima vlasnika u pojedinim tvrtkama. Ili mi njima ili oni nama moraju prodati svoje dionice.

• Zar vam ne bi bilo u interesu da djelujete kao jedno jako društvo? - Možda na području Zagreba, ali u slučaju dubrovačke regije to nije izvedivo jer se odluke ne mogu donositi iz Zagreba. Ako uspijemo riješiti imovinsko-pravne odnose u Mlinima i Srebrenom, tamo ćemo organizirati i poseban menadžment i tvrtku koja će razvijati poslovanje u toj regiji. Nije primarno da sve bude na jednom kupu i na teret jedne uprave. Velike svjetske kompanije imaju na stotine tvrtki kćeri koje su ujedno i profitni centri. Kad bi mi zakon i dopuštao spojiti sve tvrtke, smatram da to ne bi bilo mudro.

• Ugovor s HFP-om vas je obvezao da u Mline u prve dvije godine investirate 166 milijuna kuna, a u Srebreno 320 milijuna u tri godine. Gdje je zapelo i jeste li kupili te hotele radi ulaganja ili radi prodaje zemljišta čija će vrijednost rasti? - Mline smo dijelom obnovili i želimo da se taj program realizira. Imamo spreman i projekt gradnje obaju kompleksa i sredstva s kojima ih planiramo realizirati. Međutim, generalni urbanistički plan dubrovačke regije još nije donesen, a s detaljnim se još nije ni započelo. Postoje imovinsko-pravni problemi i sudski sporovi o povratu imovine s bivšim vlasnicima koji nam onemogućuju daljnju realizaciju projekta. U Srebrenom nijedna parcela nije bila službeno uknjižena, a danas ih je uknjiženo iznad 90 posto. Država je prodala zemlju koja nije imala sređene papire i dok se to ne sredi, nije moguće intenzivnije prići realizaciji programa koji su inače spremni.

• No, vi ste znali što kupujete. Zar vam se isplatilo potpisivati takav ugovor? - Imali smo obećanja da će se sve to uknjižiti, ali i sami znate kako to kod nas funkcionira. Postoje zahtjevi za povrat imovine koja je, inače, ušla u temeljni kapital pri pretvorbi poduzeća te sada postoje sporovi. Vlasnicima su ponuđene dionice društva u ime naknade, međutim oni s time nisu bili zadovoljni. Sud će najvjerojatnije odbiti njihove zahtjeve, ali dok se konačna odluka ne donese, ne možemo nastaviti s investicijama. Znači, postoji nekoliko zapreka koje nam onemogućuju realizaciju i ako ih ne uspijemo ukloniti, morat ćemo razmišljati o drugim mogućnostima. Ne želimo improvizirati i obnavljati kapacitete na način koji komercijalno nije adekvatan lokalitetu. Želimo napraviti kvalitetne hotele s četiri zvjezdice, wellness centre i sve što će privući goste i osigurati dobro poslovanje. Jasno je da nismo kupili hotele Srebreno da bismo ih držali u stanju u kakvom su danas i sasvim je sigurno da ćemo se potruditi da taj program ipak završimo, iako su zakašnjenja iz opravdanih razloga.

• Neki izvori tvrde da ste pri obnovi Westina stari namještaj iz tog hotela premjestili u hotel u Mlinima i to podveli kao dio ulaganja u kapacitete. - To nije istina. U hotel Astarea uložili smo direktna sredstva, u sve smo sobe uveli klimauređaje, riješili problem grijanja, izmijenili tepihe i kupili dio odgovarajuće kuhinjske opreme te otplatili dio kredita. Jedino smo u hotel Mlini dovezli 15-ak kreveta i nekoliko svjetiljaka iz Westina koje su bile u dobru stanju, jer je direktor tada to prihvatio kao dobro privremeno rješenje. Te smo im krevete prodali kako ne bi ispalo da prelijevamo imovinu. Krevete smo prodali i još nekim privatnicima, a sve u zakonskim okvirima. Nitko to nije upisivao kao ulaganja u kapacitete.

• Dubrovačka regija je trenutačno vrlo primamljiv plijen za investitore. Ako se uskoro riješe problemi s Mlinima i Srebrenim, imate li ambicija na tom području kupiti Plat ili Kupare? - Strategija HUP-ZAGREB-a d.d. nikada nije bila da se brzim koracima ide naprijed dok se ne riješe trenutačni problemi. Dok ne raščistimo situaciju s Mlinima, sigurno nećemo kupovati imovinu kojom ne možemo upravljati. Moramo oprezno pristupati realizaciji ovog našeg projekta i tek onda eventualno ići dalje u kupnju nekretnina. Uvijek smo imali vlastiti razvoj, polako, ali sigurno. Nikad nismo kasnili s obvezama prema društvu, dobavljačima, zaposlenicima i bankama, a dok sam ja tu, to se nikad neće niti dogoditi.

• Bilo je dosta špekulacija o potencijalnoj prodaji vaših udjela u tvrtkama. U medijima se pisalo da nemate nasljednika te kako je logično da prodate udjele Adris grupi ili nekim Britancima. - Špekulacije postoje, ali ja o prodaji nisam razmišljao, a kad i bih, uopće ne znam po kojoj bih cijeni prodavao svoje udjele. A što se nasljednika tiče, imam dva sina, jedan je ekonomist i radi u HUP-ZAGREB-u d.d., a drugi je uspješan odvjetnik. Sumnjam da bi se oni složili da samo tako prodajem. Kad bi se kupac i našao, valja uzeti u obzir da imam kreditne obveze i da sam kreditima kupovao dionice, od kojih je 90 posto pod hipotekom i godinama od dividendi otplaćujem te obveze. Ponuda je dosad bilo mnogo, ali nije samo stvar u dioničarima i udjelima već i u strategiji tvrtke. Kupili smo Westin da ojačamo poziciju tvrtke na ovom tržištu, pa nije pametno sada prodajom stvarati novu konkurenciju. I što bih radio kad bih prodao svoje udjele, u što bih dalje ulagao? Osim toga, kad bih ja prodao svoj dio, to bi vjerojatno učinili i drugi, a ljude sam nagovarao da kupuju dionice. Smatram to još preuranjenim razmišljanjem.

• Pisalo se također da ste ‘teški’ nekih 55 milijuna eura? - To su gluposti. Novinari pogledaju hotele, otprilike procijene koliko oni vrijede i razmišljaju da je to sve moje i da je moj kapital jednak vrijednosti hotela. No, pritom nemaju pojma čega sam sve vlasnik. Dionica HUP-ZAGREB-a d.d. je u godinu i pol dana sa 350 kuna narasla na 2.000 kuna, a to je rezultat našeg rada i razvojne strategije.

Bilo bi dobro razmišljati o vlastitom hotelskom brandu

• Zbog čega kod nas ima toliko malo poznatih hotelskih brandova? - Činjenica je da ih je još premalo. Mislim da je nužno imati mnogo više kvalitetnih hotela u sastavu svjetskih hotelskih brandova (resort hotela, tj. odmorišnih hotela), ali treba biti i vrlo oprezan pri potpisivanju ugovora kako ti brandovi ne bi pokupili vrhnje, a nama ostala prazna posuda. No, bi bilo dobro da ovamo dođe što više tih svjetski poznatih brandova, Hilton, Westin i Hyatt, jer to su trendovi koje mi moramo slijediti i ići u korak sa svijetom. Takvi kvalitetni brandovi donose znatno kvalitetnije goste i postižu daleko veće cijene usluga.

• Jesu li HUP-ZAGREB-u d.d. strani brandovi i investitori postali ozbiljna konkurencija? - Sve te strane tvrtke u hotelijerstvu uglavnom nisu investitori, nego brandovi koji razvijaju menandžment za vlasnike hotela, a vlasničke ambicije još su im male. Novac je u rukama vlasnika tih brandova. HUP-ZAGREB d.d. ima hotele kojima posluje u vlastitoj režiji. Nije to razvijao kao vlastiti brand, ali surađuje s velikim svjetskim brandom poput Starwooda. Hoćemo li imati neki svoj brand u budućnosti, u ovom času ne mogu precizno reći. Bilo bi dobro i o tome razmišljati. Kad bismo poduzeli taj korak, on bi svakako pretpostavljao i veliku promjenu, kako kadrovsku, tako i organizacijsku, i, dakako, sve ostalo što prati razvoj branda.

Kraj