Kristalina Georgieva

AI ulaganja drže svjetski rast na tri posto unatoč energetskom šoku

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Šefica MMF-a kaže da AI ulaganja podupiru globalni rast, a azijskim gospodarstvima mogu donijeti do jedan postotni bod dodatnog rasta

Snažna ulaganja u infrastrukturu za umjetnu inteligenciju (AI) održavaju globalni rast na oko tri posto i donose znatne koristi mnogim azijskim gospodarstvima koja opskrbljuju tržište hardverskom opremom, poput Tajlanda, izjavila je u ponedjeljak izvršna direktorica MMF-a Kristalina Georgieva.

Val ulaganja u umjetnu inteligenciju predstavljao je 'šok potražnje i investicijski šok' koji bi mogao potaknuti rast razvijenih gospodarstava u regiji za pola do jedan postotni bod, a gospodarstava u razvoju u Aziji za 0,2 do 0,8 postotnih bodova, rekla je.

- Upravo taj prelazak u višu brzinu održava rast svjetskog gospodarstva na razini od oko tri posto, unatoč tome što nas usporava šok u opskrbi energijom”, rekla je Georgieva na godišnjim sastancima MMF-a i Svjetske banke u glavnom gradu Tajlanda.

Godišnji sastanci Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke počinju danas i traju do 18. listopada.

Među glavnim temama su posljedice rata na Bliskom istoku i utjecaj na cijene energenata te dizela, visoka razina globalnog duga; cijene umjetnog gnojiva i klimatski fenomeni poput El Niña i njihov utjecaj na ekonomiju.

Rast ulaganja, ali i promjena poslova

Koristi od AI-ja već su vidljive u potražnji za infrastrukturom, no Georgieva upozorava da njegove dugoročne posljedice sežu mnogo dalje. Opisala ga je kao 'tsunami koji se sporo kreće', ali će duboko promijeniti radna mjesta, obrazovanje, gospodarski rast i način na koji države prikupljaju porezne prihode. Očekivani pomak od rada prema kapitalu otvorit će i pitanje prilagodbe poreznih sustava.

- Voljeli AI ili ga mrzili, već je ovdje - poručila je.

Prema procjeni MMF-a, gotovo 40 posto radnih mjesta u svijetu izloženo je utjecaju umjetne inteligencije. To ne znači da će sva nestati: dio poslova mogao bi postati produktivniji uz pomoć tehnologije, dok će se za druge smanjiti potražnja za radnicima ili potreba za pojedinim zadacima. U razvijenim gospodarstvima izloženost doseže oko 60 posto zaposlenosti.

Georgieva je navela i nalaz početnog istraživanja prema kojem deset posto poslova u SAD-u već zahtijeva vještine povezane s AI-jem. Istodobno se smanjuje broj rutinskih i ponavljajućih poslova, a gradnja nove infrastrukture povećava potražnju za radom u građevinarstvu i podatkovnim centrima.

Mladi teže dolaze do prvog posla

Na rizik za one koji tek ulaze na tržište rada upozorio je singapurski predsjednik Tharman Shanmugaratnam. Prema njegovim riječima, AI već smanjuje potražnju za početnim radnim mjestima koja su diplomantima dosad omogućavala stjecanje iskustva i napredovanje.

Upozorio je i da bi tehnologija mogla produbiti razlike između razvijenih zemalja i gospodarstava u razvoju ako vlade ostanu pasivne. Zato bi njezinu primjenu trebalo usmjeravati prema stvaranju kvalitetnih poslova i mogućnosti za razvoj karijere.

Predsjednik Svjetske banke Ajay Banga naglasio je potencijal 'malog AI-ja', odnosno praktičnih rješenja koja ne ovise o velikim jezičnim modelima. Takvi alati, rekao je, mogu povećati produktivnost poljoprivrednika, zdravstvenih sustava i obrazovanja u gospodarstvima u razvoju. Time se koristi umjetne inteligencije mogu proširiti i izvan zemalja i kompanija koje predvode skupa infrastrukturna ulaganja.

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju