AI centar u Hrvatskoj od 1 GW? To je petina energetskih kapaciteta

Još ni izbliza nismo iskoristili sve mogućnosti koje umjetna inteligencija pruža u podizanju produktivnosti, no priča o daljnjem razvoju te tehnologije sve je više priča o pribavljanju dovoljno energije. Neke su to od poruka s panela Alternativni fondovi: AI superciklus – globalna industrijska renesansa' koji se održao u četvrtak u Poreču na konferenciji Zagrebačke burze i fondovske industrije.

Panel je vodio Mario Staroselčić, član Uprave AZ društva za upravljanje mirovinskim fondovima, a okupio je predstavnike globalne financijske industrije. Što se tiče infrastrukture, jasno je da postoji ogroman porast računalnih kapaciteta u podatkovnim centrima, istaknuo je Charles Rees, glavni direktor investicijske kompanije Partners Group. Kako je kazao, jedna od tvrtki iz njihova portfelja iz čijeg su vlasništva nedavno izašli ostvarila je rast veći od 14 puta, tako da su jasni rezultati prisutni.

Revolucija se još nije dogodila

- U isto vrijeme, svi u ovoj dvorani koriste umjetnu inteligenciju i svi smo je usvojili, iako su prije dvije godine neki možda bili skeptični. Iz onoga što vidim u poslovanju, svi je sada koriste, ali se to korištenje uglavnom svodi na primjenu u postojećim radnim procesima koje koristimo zadnjih pet do deset godina.

Mislim da mnogi od nas još nisu uistinu revolucionirali svoje poslovanje pomoću AI-ja, zbog čega smatram da je pred nama još dug put u smislu njezine upotrebe. Svi smo možda malo pametniji i brži, dobivamo bolje preporuke za odmor i brže pišemo e-mailove, ali kada je riječ o pravim autonomnim agentima koji u potpunosti preuzimaju stvarne zadatke od početka do kraja, vrlo malo nas ih zaista koristi za značajne dijelove radnih procesa – kazao je Rees.

Umjetna inteligencija u pravilu se predstavlja kao tehnološka priča. No, ona je sve više i energetska priča, ocijenio je Peter Tschütscher, stariji direktor tvrtke KGAL. Po njegovu sudu, svaka tehnologija počinje s energijom jer je potrebna struja. U tom kontekstu, usko grlo za izgradnju podatkovnih centara u Europi i svugdje drugdje je pristup mreži i energiji.

- Kad sam prošli put bio u Zagrebu prije par mjeseci, netko mi je pričao o velikom projektu podatkovnog centra u Hrvatskoj snage jednog gigavata. Jedan gigavat predstavlja 20 posto trenutnog kapaciteta cijele Hrvatske pa se pitam kako to misle izvesti. Nisam dublje proučavao taj projekt, ali to je ogromna količina i mreža se mora moći nositi s tim – istaknuo je Tschütscher.

Također, mora se sagledati i šira slika jer je Europa još uvijek 'džungla' što se tiče regulative, vrlo je fragmentirana i sigurno nije jedinstveno tržište kada je u pitanju energija. - Zato su vam potrebni pravi partneri za izgradnju AI podatkovnih centara koji troše jako puno energije, i morate pronaći prave lokacije i prilike – kazao je Tschütscher.

Europski godišnji budžet potroši se za 20 dana

Da umjetna inteligencija ne može postojati bez energije i električne struje smatra i Ante Kušurin, partner u američkom investicijskom fondu One Equity Partners, jednom od dioničara hrvatske IT perjanice Infobip. - Kako bi to funkcioniralo, morate imati održiv izvor energije, što SAD ima, a Europa nema. Tako ćete izgubiti tu utrku – poručio je Kušurin.

Na pitanje postoji li rješenje za to, Kušurin smatra da postoji. Naime, velike tehnološke kompanije, poput Amazona, Mete, Microsofta i Alphabeta, troše 375 milijardi godišnje na umjetnu inteligenciju i razvoj podatkovnih centara. Europa troši 20 milijardi dolara. Dakle, u 20 dana te četiri kompanije potroše više nego Europa u cijeloj godini – kazao je Kušurin.

Razlog tomu jest taj što SAD ima industrijsku pozadinu koja omogućuje da ovakve stvari gradi mnogo brže bez brige o izvorima energije. Tajna uspjeha je u tome što je SAD prije otprilike 20 godina prešao s ugljena na prirodni plin.

- Nekad je ugljen činio 45 posto proizvodnje energije u SAD-u. Sada je ugljen na 20, ali prirodni plin na 40 posto. To je ono što SAD-u omogućuje izgradnju umjetne inteligencije. A industrijski kompleks je glavni razlog zašto su oni u mogućnosti to učiniti. Stoga, ako imate spremnu industriju, možete se natjecati s Kinom, možete se natjecati s bilo kim i možete biti lider. Europa to nema – tvrdi Kušurin.

Raste snaga, jeftinije korištenje

Kako računalna snaga i čipovi postaju učinkovitiji, postiže se više s manje resursa i sve postaje jeftinije, istaknula je Charlotte Daelemans, direktorica u Blackstoneu. - Pomalo kontraintuitivno, no kad računalna snaga pojeftini, počinje se koristiti za više namjena, za svakodnevne potrebe, a ne samo za ključne poslovne procese, primjerice za planiranje putovanja ili odabir destinacije za odmor. Postoji obrnuta korelacija: padom cijene raste opseg korištenja – kaže Daelemans.

Kako bismo procijenili je li riječ o dugoročnom trendu, moramo gledati šire od same umjetne inteligencije, dodala je. - Riječ je o energiji, stabilnosti elektroenergetske mreže, memoriji, hlađenju te dostupnosti inženjera i električara koji sve to trebaju izgraditi. To zahvaća čitav opskrbni lanac, i sve dok uspijevamo uravnotežiti ponudu i potražnju, na dobrom smo putu – zaključila je Daelemans.