AI u nabavi štedi sate rada, ali milijunske odluke još nisu za strojeve

Umjetna inteligencija danas može preuzeti desetke sati rutinskog posla u nabavi, od slaganja razbacanih ponuda u uredne tablice do brzog sažimanja stanja na tržištu. Ipak, strojevi još uvijek ne mogu samostalno donositi milijunske odluke jer i dalje griješe, a pritom zvuče iznimno samouvjereno. Upravo je ta stvarna primjena pametnih alata u praksi bila jedna od tema 21. Liderove konferencije o nabavi održane u Zagrebu.

Kako strojevi zapravo uče i razmišljaju

Kako bi stručnjacima iz sektora nabave pojednostavio tehnologiju, Daniel Pavlić iz tvrtke RIS - Ensolva pokazao je što se točno događa u pozadini od trenutka kada računalu postavimo pitanje do trenutka kada dobijemo smislen odgovor. Pojasnio je da veliki jezični modeli uče čitajući ogromne količine tekstova s interneta, poput goleme baze podataka koja sadrži milijarde pročišćenih stranica.

Taj se nepregledni tekst potom reže na manje komadiće kojima računalo dodjeljuje brojeve kako bi ih uopće moglo razumjeti i obraditi. Ključni dio procesa je prepoznavanje konteksta, što je Pavlić vrlo slikovito objasnio na primjeru zelenog svjetla. Dok u prometu taj pojam znači obično fizičko svjetlo na semaforu, u poslovnom svijetu on znači odobrenje direktora za nastavak projekta.

Stroj to shvaća tako što analizira cijelu rečenicu, a kroz stalne popravke i učenje pretvara se iz običnog programa za tekst u pouzdanog asistenta koji zna izvući prave podatke i poštovati korporativna pravila.

Zašto pametni alati traže stalan nadzor nabavljača

Kada je riječ o svakodnevnom poslu i nabavi burzovnih roba, Sead Begić iz tvrtke Vesper upozorio je da većina tvrtki još uvijek samo isprobava ove alate, dok ih rijetki doista koriste u operativnom radu. Brojke jasno pokazuju da čak 92 posto direktora nabave razmatra uvođenje umjetne inteligencije, ali je u punoj primjeni na razini cijele tvrtke koristi tek oko četiri posto kompanija.

Nabava 2026. Sead Begić

Glavni je problem u tome što zaposlenici ove alate često koriste usputno, u običnim internetskim preglednicima, umjesto da budu ugrađeni izravno u glavne sustave gdje se nabava i odvija. Unatoč tome, Begić ističe da su strojevi već sada odlični za niz konkretnih zadataka.

S lakoćom mogu automatski spojiti gomilu neurednih ponuda iz raznih mailova u jednu preglednu tablicu ili pak pretvoriti duge i dosadne tržišne izvještaje u kratke sažetke o kretanju cijena sirovina. Izuzetno su korisni i za pripremu pregovora jer mogu vrlo precizno predvidjeti najbolje argumente s kojima će druga strana doći na sastanak.

No, upozorio je na najveću manu ovakvih sustava, istaknuvši da strojevi mogu zvučati vrlo samouvjereno čak i kada daju potpuno netočne podatke, zbog čega donošenje višemilijunskih odluka bez ljudske provjere izvora predstavlja ogroman rizik.

- Umjetna inteligencija nas dugoročno neće učiniti pametnijim nabavljačima, već samo znatno bržima - zaključio je Begić.