Američki izbori: Povijest najavljuje rast dionica, uz jedan 'ali'
U dosadašnjem dijelu godine indeks S&P 500 ojačao je gotovo 11 posto, što sugerira da je preuzimanje demokratske kontrole nad Kongresom već uračunato
Izbori za američki Kongres, čiji će ishod nestrpljivo očekivati ostatak svijeta, među investitorima na Wall Streetu proći će bez mnogo uzbuđenja. Prema navodima CNBC-a, među ulagačima se provlači pitanje o mogućem utjecaju na tržište koji će donijeti promjena odnosa snaga u Washingtonu. Podsjetimo, ankete predviđaju da će Demokratska stranka nakon sutrašnjih izbora ovladati oba doma Kongresa. Međutim, tamošnji financijaši ističu i kako na dionice u pravilu ne utječe mnogo činjenica koja stranka kontrolira zakonodavno tijelo SAD-a.
Analiza koju je nedavno objavio BlackRock, najveći svjetski upravitelj investicijskim fondovima, pokazuje kako povijest sugerira drugačiji scenarij. Američko dioničko tržište u šest mjeseci nakon kongresnih izbora povijesno je ostvarivalo prosječan prinos od čak 14,1 posto, pokazuje analiza BlackRocka.
Snažan rast nakon izbora
No kada je predsjednikova stranka gubila potpunu kontrolu nad Kongresom, kao što bi sada mogao biti slučaj, prinosi su bili osjetno niži. Američki kongresni izbori tradicionalno su izvor neizvjesnosti za investitore, no povijesni podaci sugeriraju da razdoblja nakon njih često donose snažan rast cijena dionica.
Analitičari BlackRocka analizirali su kretanje indeksa S&P 500 tijekom razdoblja koje obuhvaća kongresne izbore od 1970. do 2022. Rezultati su pokazali da je S&P 500 tijekom šest mjeseci nakon izbora ostvarivao prosječan ukupni prinos od 14,1 posto. U odgovarajućim šestomjesečnim razdobljima godina bez kongresnih izbora prosječni prinos iznosio je samo 5,7 posto.
BlackRockovi analitičari Benjamin Cantrell i Mark Peterson pritom ističu zanimljiv obrazac: američko dioničko tržište u prosjeku je počinjalo rasti približno 22 trgovinska dana prije samih izbora. Jedno od mogućih objašnjenja jest postupno smanjivanje političke neizvjesnosti, odnosno činjenica da investitori već mjesec dana prije izbora počinju dobivati jasniju sliku budućeg odnosa snaga u Kongresu.
Doduše, to se ove godine nije dogodilo. U posljednjih 22 trgovinska dana indeks je pao gotovo dva posto. Međutim, za ovu godinu posebno je važna razlika između pojedinih izbornih ishoda. BlackRockova analiza pokazuje da je prosječan šestomjesečni prinos S&P 500 iznosio 10,4 posto kada je stranka koja je kontrolirala Bijelu kuću i oba doma Kongresa na izborima izgubila takvu potpunu kontrolu. U slučajevima kada je stranka stekla potpunu kontrolu ili je Kongres ostao podijeljen između stranaka, prosječni prinos iznosio je 16,1 posto.
Ta razlika od 5,7 postotnih bodova osobito je zanimljiva uoči ovogodišnjih izbora. Ako demokrati osvoje barem jedan dom Kongresa, republikanci će izgubiti dosadašnju potpunu kontrolu nad izvršnom i zakonodavnom vlasti. Povijesni podaci stoga sugeriraju da takav rasplet može biti povezan s nešto slabijim prinosima nego drugi politički scenariji, premda su prosječni prinosi i u tim razdobljima ostajali pozitivni.
Ipak, riječ je o povijesnoj statistici, a ne prognozi za 2027. godinu. Uzorak obuhvaća samo 14 kongresnih izbornih ciklusa, a na prinose su istodobno utjecali kamatne stope, gospodarski rast, inflacija i korporativne dobiti.
Bitno drugačija ova izborna godina
Zanimljivo je da su godine kongresnih izbora, promatrano tijekom duljeg razdoblja, zapravo bile među slabijim godinama za američke dionice. Prema BlackRocku, prosječni godišnji prinos američkog dioničkog tržišta tijekom godina kongresnih izbora iznosio je 7,5 posto, u usporedbi s 12,4 posto tijekom ostalih godina. Posljednja dva izborna ciklusa dodatno potvrđuju taj obrazac. S&P 500 u 2018. godini izgubio je 4,4 posto, a u 2022. čak 18,1 posto vrijednosti. Bile su to dvije najslabije godine za taj indeks od globalne financijske krize 2008.
No 2026. zasad bitno odstupa od tog povijesnog obrasca. Američke dionice u dosadašnjem dijelu godine porasle su nešto manje od 11 posto, što je među 10 najboljih rezultata u godinama kongresnih izbora još od 1926. godine. Osim snažnog rasta, tržište je obilježavala i relativno niska volatilnost. Tijekom prvih osam mjeseci 2026. zabilježena su samo četiri trgovinska dana u kojima je S&P 500 porastao ili pao najmanje dva posto. Za usporedbu, tijekom cijele 2022. bilo je čak 46 takvih dana, a tijekom 2018. njih 20.
BlackRock pritom izdvaja još jedan zanimljiv povijesni podatak: u godinama kongresnih izbora u kojima je tijekom cijele godine zabilježeno manje od deset dnevnih pomaka S&P-a 500 od najmanje dva posto, prosječni godišnji prinos iznosio je čak 19,4 posto.
Demokratski Kongres ne mora biti loša vijest
Dok se BlackRock prvenstveno bavi povijesnim kretanjima tržišta, Morgan Stanley analizira moguće posljedice promjene političke većine za američku gospodarsku politiku. Njegovi analitičari smatraju da čak ni eventualna pobjeda demokrata u oba doma Kongresa ne bi nužno donijela značajniji zaokret u fiskalnoj, poreznoj ili regulatornoj politici SAD-a.
Razlog je činjenica da Donald Trump ostaje predsjednik, s mogućnošću ulaganja veta na zakone koje ne podržava. Istodobno se velik dio njegove politike, posebno u području carina, trgovine, deregulacije i imigracije, provodi kroz izvršne ovlasti i državne agencije.
Demokratska većina mogla bi otežati donošenje novih velikih poreznih rasterećenja i fiskalnih poticaja, ali i povećati mogućnost političkih blokada tijekom pregovora o državnom proračunu, javnom dugu i obrambenoj potrošnji.
Morgan Stanley zbog toga procjenjuje da promjena kontrole nad Kongresom sama po sebi ne bi bitno promijenila dugoročnu putanju američkog proračunskog deficita ni očekivanja o kamatnim stopama. Što se tiče deficita, američki ekonomisti očekuju da će ove godine manjak dosegnuti 1,9 bilijuna dolara, odnosno 5,8 posto vrijednosti gospodarstva.
Zanimljivo je da i povijesni podaci Morgan Stanleyja sugeriraju relativno povoljno kretanje dionica tijekom razdoblja podijeljene političke vlasti. Kada je predsjednik bio republikanac, a demokrati kontrolirali oba doma Kongresa, S&P 500 u kalendarskoj godini nakon izbora ostvarivao je prosječan prinos od oko 16 posto. Kada je Kongres bio podijeljen između dviju stranaka, prosječan prinos iznosio je približno 23 posto.
No Morgan Stanley upozorava da su američke dionice tijekom 2026. već ostvarile snažnije prinose nego u tipičnoj drugoj godini predsjedničkog mandata. To bi moglo ograničiti prostor za dodatni rast nakon izbora, osobito u sektorima koji su ove godine već znatno poskupjeli.
Skupo ulaganje prema političkim preferencijama
Jedan od najupečatljivijih dijelova BlackRockove analize odnosi se na dugoročne posljedice politički motiviranih investicijskih odluka. Analitičari su usporedili hipotetske strategije ulaganja početnih 100 tisuća dolara u indeks S&P 500 od 2013. do početka 2026. godine.
Investitor koji je cijelo vrijeme ostao izložen američkom dioničkom tržištu početni bi ulog povećao na približno 398 tisuća dolara. Nasuprot tome, investitori koji su se povlačili s tržišta u gotovinu kad god njihova preferirana politička stranka nije bila na vlasti ostvarili bi znatno slabije rezultate.
Prema BlackRockovoj simulaciji, investitor koji se povlačio s tržišta kada predsjednik nije bio republikanac završio bi razdoblje s približno 214 tisuća dolara. Investitor koji bi se povlačio tijekom republikanskih predsjedničkih mandata završio bi sa samo 186 tisuća dolara.
Drugim riječima, pokušaj prilagođavanja investicijske strategije političkim ciklusima u tom je hipotetskom primjeru rezultirao gotovo prepolovljenom završnom vrijednošću portfelja u odnosu na kontinuirano ulaganje. Zaključak je da politička uvjerenja često nisu pouzdan vodič za investicijske odluke, jer tržište može ostvarivati snažne prinose i tijekom mandata predsjednika čijoj se gospodarskoj politici investitor protivi.
Predsjednički burzovni 'miljenici'
BlackRock je analizirao i uspješnost pojedinih sektora tijekom četiriju predsjedničkih administracija, od Baracka Obame preko prvog Trumpova mandata i Joea Bidena do prvih dviju godina drugog Trumpova mandata. Rezultati pokazuju da se sektorski prinosi često razlikuju od očekivanja temeljenih na političkim programima.
Primjerice, energetski sektor bio je najslabiji sektor unutar S&P-a 500 tijekom Obamine administracije, ali i tijekom prvoga Trumpova mandata s padom od 10 posto. Istodobno su s prosječnim rastom od 31 posto naftni i plinski sektor među najuspješnijima tijekom Bidenova mandata te u dosadašnjem dijelu drugoga Trumpova mandata (+33 posto).
Tehnološki sektor pokazao je znatno veću postojanost. Prema BlackRocku, tehnologija je bila među dva najuspješnija sektora tijekom svake od četiri promatrane predsjedničke administracije, s rastom između 19,7 i 33,2 posto. Ti podaci dovode u pitanje pojednostavljenu pretpostavku da republikanska pobjeda automatski pogoduje naftnim kompanijama, a demokratska obnovljivim izvorima energije ili drugim industrijama povezanima s državnim poticajima.
Na uspješnost sektora često snažnije utječu cijene sirovina, tehnološke promjene, troškovi kapitala, investicijski ciklusi i rast korporativnih dobiti nego sama politička pripadnost predsjednika.
Upravo zato potencijalna demokratska pobjeda može postati katalizator sektorske rotacije, odnosno premještanja kapitala između industrija zbog promijenjenih političkih očekivanja, ali ne mora unaprijed odrediti koje će kompanije dugoročno ostvarivati najbolje prinose.
