Plaća poznata prije razgovora za posao, ukida se odredba o tajnosti

Poslodavci će kandidatima za posao morati otkriti početnu plaću ili njezin raspon prije razgovora za zapošljavanje, a zaposlenici će moći tražiti podatke o prosječnim plaćama žena i muškaraca koji obavljaju jednak rad ili rad jednake vrijednosti. Ugovorne odredbe o tajnosti plaće bit će ništetne, dok će poslodavci morati vrednovati radna mjesta prema objektivnim, rodno neutralnim kriterijima.

Glavne su to novosti predloženih izmjena i dopuna Zakona o radu, koje su predstavili ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić i Anita Zirdum iz Uprave za rad. Paket koji se upućuje u e-savjetovanje donosi i veću odgovornost digitalnih platformi za obveze agregatora te dulje rokove za korištenje godišnjeg odmora radnicima koji ga zbog bolovanja ili korištenja roditeljskih prava nisu mogli iskoristiti.

Izmjene se ponajprije donose radi usklađivanja s europskim direktivama o transparentnosti plaća i platformskom radu te presudama Suda Europske unije. Za poslodavce će najzahtjevniji dio biti preispitivanje načina na koji vrednuju poslove i određuju plaće, a Ministarstvo najavljuje alate kojima bi im trebalo olakšati prilagodbu i izvještavanje.

– Vjerujemo kako će ove izmjene i dopune Zakona o radu doprinijeti novoj kvaliteti radnih odnosa i radnih prava za naše zaposlenike – poručio je Ružić istaknuvši da bi novi sustav prikupljanja podataka trebao omogućiti kvalitetnije odluke o tržištu rada, utemeljene na činjenicama.

Plaća više neće biti iznenađenje na kraju selekcije

Jedna od najizravnijih promjena za radnike odnosi se na zapošljavanje. Kandidat će informaciju o početnoj plaći ili rasponu plaće morati dobiti prije razgovora, odnosno, kako je objasnila Zirdum, na samom početku razgovora za posao. Time bi se trebale izbjeći situacije u kojima kandidat prođe selekcijski postupak, možda odbije drugu ponudu, a tek pred potpisivanje ugovora dozna koliko će biti plaćen.

Ako poslodavac za određeno radno mjesto ima utvrđen raspon plaće, kandidat će dobiti informaciju o tom rasponu i kriterijima prema kojima se određuje konkretan iznos. To mogu biti, primjerice, učinkovitost ili ostvarenje norme, ovisno o sustavu plaća kod pojedinog poslodavca.

Transparentnost će se proširiti i na postojeće zaposlenike, ali to neće značiti opće otvaranje pojedinačnih platnih lista kolega. Radnici će moći dobiti podatke o prosječnim plaćama u kategoriji radnih mjesta kojoj pripadaju, razvrstane prema spolu. Svrha je omogućiti im da procijene postoji li nejednakost i osnova za traženje sudske zaštite.

– Nije poanta u tome da ćete znati plaću svojeg kolege, ali ćete znati kolika je prosječna plaća na radnim mjestima koja su u vašoj kategoriji, podijeljeno na oba spola – objasnila je Zirdum.

Poslodavac koji ne dostavi podatke koje je prema zakonu dužan dati radniku mogao bi biti prekršajno kažnjen.

Vrednovat će se poslovi, a razlike u plaći morat će imati razlog

Da bi se uopće moglo uspoređivati plaće za rad jednake vrijednosti, poslodavci će prethodno morati vrednovati radna mjesta. Četiri osnovna kriterija bit će vještine, odgovornosti, napori i radni uvjeti. Na temelju opisa poslova trebali bi uspostaviti kategorije radnih mjesta i pripadajuće platne strukture.

To, međutim, ne znači da će svi radnici na usporedivim poslovima nužno morati imati jednaku konačnu plaću. Zirdum je naglasila razliku između vrednovanja radnog mjesta i vrednovanja učinka osobe koja na njemu radi. Bonusi, nagrade za učinkovitost, posebne vještine ili duljinu staža i dalje će biti mogući, ali kriteriji moraju biti jasni, objektivni i rodno neutralni.

– Ono što se vrednuje kroz ovu metodologiju su opisi poslova, a ne ljudi koji rade na tim poslovima. Ako netko radi posao bolje, učinkovitije, on može imati veću plaću. To je objektivan razlog i on mora biti jasno naznačen – rekla je Zirdum.

Ministarstvo je u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj pripremilo metodologiju za vrednovanje radnih mjesta, koja je, prema riječima Zirdum, već dostupna na njegovim mrežnim stranicama. Poslodavcima su tako na raspolaganju tablice prilagođene njihovoj veličini, kako bi i manja poduzeća mogla samostalno procijeniti poslove i uspostaviti platne kategorije.

Za prilagodbu će biti predviđeno prijelazno razdoblje. Zirdum je najavila najmanje šest mjeseci nakon stupanja zakona na snagu za usklađivanje internih pravila i sustava, nakon čega bi radnici mogli dobivati pune informacije prema novim pravilima.

Odredbe o tajnosti plaće postaju ništetne

Posebna promjena odnosi se na ugovore koji radnicima zabranjuju komunikaciju o plaći. Prema najavi iz Ministarstva, takve će odredbe biti ništetne po samom zakonu, pa ih neće biti nužno prethodno ukloniti iz svakog pojedinačnog ugovora.

– Promjena ugovora vezana uz tajnost nije nužna zato što će te odredbe biti po zakonu ništetne. Ne možete se na njih pozivati – naglasila je Zirdum.

Dijelu poslodavaca ipak će se omogućiti mijenjanje ugovora zbog prilagodbe sistematizacije i načina vrednovanja radnih mjesta. Veći poslodavci imat će i obvezu izvještavanja o razlikama u plaćama žena i muškaraca. Predstavljeni model predviđa različitu dinamiku prema veličini poslodavca: trogodišnje izvještavanje za manje obveznike, a godišnje za najveće.

Kako bi se smanjio administrativni posao, predviđena je uspostava Nacionalnog sustava transparentnosti plaća, koji bi razvila Fina. Namjera je omogućiti povezivanje poslodavčevih sustava obračuna plaća s novim informacijskim sustavom i automatsko generiranje izvještaja. Procijenjena vrijednost iznosi oko 750 tisuća eura, a konačan trošak ovisit će o opsegu i funkcionalnostima.

Zirdum je navela da razlika u plaćama muškaraca i žena u Hrvatskoj iznosi 6,6 posto te da je manja od prosjeka EU-a, gdje iznosi 11,1 posto. Ipak, nije najavila opći rast plaća kao posljedicu novih pravila.

– Intencija direktive nije povećanje plaća, intencija direktive je uspostava jednakosti – rekla je, dodajući da bi vrednovanje kod pojedinih poslodavaca moglo pokazati da su neka radna mjesta dosad bila podcijenjena i otvoriti prostor za korekcije.

Platforme će više odgovarati za agregatore

Drugi važan dio izmjena odnosi se na platformski rad. Ministarstvo smatra da je hrvatski zakon u znatnoj mjeri već usklađen s europskom direktivom, pa dio promjena donosi detaljnija pravila, primjerice o ljudskom nadzoru nad odlukama algoritama.

Najvažnija najavljena novost jest proširenje solidarne odgovornosti digitalnih platformi za obveze agregatora, poslodavaca koji zapošljavaju radnike za rad putem platformi.

– Želimo da platforme preuzmu malo veću odgovornost za te radnike, odnosno da preuzmu odgovornost za agregatore s kojima surađuju – istaknula je Zirdum.

Prema podacima predstavljenima na konferenciji, u Hrvatskoj je 2336 agregatora, a tijekom prošle godine putem digitalnih radnih platformi radile su 21.704 osobe. To nije broj istodobno angažiranih radnika, nego svih koji su u nekom dijelu godine bili aktivni. Otprilike četvrtina bili su strani državljani, koji su, prema podacima Ministarstva, pretežno radili u dostavi, dok u prijevozu prevladavaju hrvatski državljani.

Dulji rok za stari godišnji nakon bolovanja

Predložene izmjene donose i dodatnu mogućnost prijenosa godišnjeg odmora. Osnovno pravilo ostaje isto: preneseni godišnji odmor koristi se do 30. lipnja iduće godine, a raspored korištenja i dalje određuje poslodavac.

Promjena se odnosi na radnike koji ga zbog objektivnih razloga, poput bolovanja ili korištenja roditeljskih prava, nisu mogli iskoristiti u tom roku. Prema predstavljenom prijedlogu, njima bi se korištenje omogućilo do kraja godine. Ako ga zbog takvih okolnosti ponovno ne bi mogli iskoristiti, predviđa se još najviše tri mjeseca, odnosno ukupno do 15 mjeseci od završetka godine u kojoj je pravo ostvareno.

Zirdum je to ilustrirala primjerom radnika koji je do lipnja bio na bolovanju, nakon povratka dogovorio korištenje staroga godišnjeg u prosincu, ali se tada ponovno razbolio. Takvom bi radniku ostala mogućnost korištenja odmora tijekom prva tri mjeseca sljedeće godine.

Paket uključuje i usklađivanje Zakona o radu s propisima o rodiljnim i roditeljskim potporama, temeljnome vojnom osposobljavanju te civilnoj zaštiti, među ostalim radi omogućavanja odlaska s posla pripadnicima Hrvatske gorske službe spašavanja pod uvjetima koji će se urediti posebnim propisima. Konačna pravila i rokovi ovisit će o tekstu koji bude usvojen nakon javnog savjetovanja i zakonodavnog postupka.