Biznis i politika

Hanfa razjasnila pravila: Kada se mogu istisnuti mali dioničari

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Novo tumačenje štiti prava manjinskih dioničara, a smjernice za mirovinske fondove donose strože kriterije za članove nadzornih odbora

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) razjasnila je pravila koja određuju kada većinski vlasnik nakon ponude za preuzimanje može prisilno otkupiti dionice preostalih manjinskih dioničara.
 
Povod je konkretan slučaj u kojem je ponuditelj nakon provedene ponude držao 91,05 posto dionica s pravom glasa, a potom, nakon povlačenja vlastitih dionica ciljnog društva, povećao svoj udio na nešto više od 97,15 posto.
 
Iako je time premašio zakonski prag od 95 posto, Hanfa je zaključila da nije stekao pravo na prijenos dionica manjinskih dioničara prema Zakonu o preuzimanju dioničkih društava. Razlog je u tome što propisani prag nije dosegnut kao rezultat same ponude za preuzimanje, nego naknadnom promjenom broja izdanih dionica.
 
To je jedna od dviju važnih regulatornih novosti koje je Hanfa donijela na sjednici Upravnog vijeća 19. studenoga. Drugom, koja se odnosi na obvezne mirovinske fondove, detaljnije je uredila očekivanja od mirovinskih društava pri predlaganju članova nadzornih odbora i ostvarivanju njihovih dioničarskih prava u kompanijama u koje ulažu.

Kako je 91 posto postalo više od 97 posto

Iz Hanfina službenog stajališta proizlazi da je regulator zaprimio zahtjev za tumačenje dvaju pitanja: koji je trenutak presudan za utvrđivanje prava na prisilni prijenos dionica manjinskih dioničara i treba li pri izračunu vlasničkog praga uključiti vlastite dionice ciljnog društva.
 
U slučaju na koji se zahtjev odnosio, ponuditelj i osoba koja je s njim zajednički djelovala nakon dovršetka ponude za preuzimanje držali su 91,05 posto dionica s pravom glasa. U ukupnom broju izdanih dionica bile su uključene i vlastite dionice ciljnog društva.
 
Nakon završetka ponude ciljno društvo povuklo je sve vlastite dionice. Time se, bez dodatnog stjecanja dionica opisanog u Hanfinu dokumentu, udio ponuditelja i osobe s kojom zajednički djeluje povećao na nešto više od 97,15 posto.
 
Ponuditelj je potom, unutar zakonskog roka od tri mjeseca od isteka ponude, Središnjem klirinškom depozitarnom društvu podnio zahtjev za prijenos dionica manjinskih dioničara.
 
No Hanfa je zauzela stajalište da takav zahtjev ne ispunjava uvjete iz članka 45. Zakona o preuzimanju dioničkih društava.

Prag od 95 posto mora biti dosegnut tijekom ponude

Prema Hanfinu tumačenju, za ostvarivanje prava na prisilni prijenos dionica odlučujući je rezultat ponude za preuzimanje, odnosno stanje po isteku roka njezina trajanja.

Zakon omogućuje ponuditelju koji zajedno s osobama s kojima djeluje drži najmanje 95 posto dionica s pravom glasa da u roku od tri mjeseca zatraži prijenos preostalih dionica, uz pravičnu naknadu manjinskim dioničarima.
 
Međutim, taj tromjesečni rok nije dodatno razdoblje u kojem ponuditelj može naknadno dosegnuti propisani vlasnički prag. On služi za ostvarivanje prava koje je već stečeno rezultatom ponude.
 
U konkretnom slučaju to znači da je mjerodavan bio udio od 91,05 posto, a ne naknadno povećani udio od više od 97 posto.
 
Hanfa je dodatno pojasnila da se pri izračunu udjela prema Zakonu o preuzimanju dioničkih društava u ukupni broj dionica uključuju i vlastite dionice ciljnog društva, kao i dionice kod kojih je ostvarivanje prava glasa ograničeno ili isključeno.

Dva zakona, različita pravila

Važna je razlika između prijenosa dionica nakon ponude za preuzimanje, koji uređuje Zakon o preuzimanju dioničkih društava, i prijenosa dionica prema Zakonu o trgovačkim društvima.
 
Kod prvog je mjerodavan udio u dionicama s pravom glasa, pri čemu se u izračun uključuju vlastite dionice ciljnog društva. Kod drugog se polazi od udjela u temeljnom kapitalu, uz drukčija pravila izračuna.
 
Hanfa naglašava da se njezino novo službeno stajalište odnosi isključivo na prijenos dionica nakon ponude za preuzimanje. Njime se ne ocjenjuje može li većinski dioničar ostvariti pravo na prijenos dionica prema Zakonu o trgovačkim društvima.
 
Drugim riječima, Hanfa nije općenito zabranila istiskivanje manjinskih dioničara, nego je razjasnila uvjete pod kojima se to pravo može ostvariti na temelju prethodno provedene ponude za preuzimanje.

Bolje obrazlagati izbor nadzornika

Na istoj sjednici Hanfa je donijela i nove smjernice o sudjelovanju mirovinskih društava u nadzornim odborima i korporativnom upravljanju kompanijama u koje je uložena imovina obveznih mirovinskih fondova.
 
Smjernice se odnose na izdavatelje uvrštene na uređeno tržište kod kojih fondovi pod upravljanjem istog mirovinskog društva drže više od 20 posto vlasničkih vrijednosnih papira ili ulažu u vrijednosne papire koji služe financiranju odnosno sekuritizaciji infrastrukturnih projekata.
 
Njihov je cilj povećati transparentnost i kvalitetu postupaka kojima mirovinska društva odlučuju koga će predložiti u nadzorne odbore te kako će ostvarivati svoja prava kao značajni dioničari.
 
Hanfa očekuje da odabir kandidata bude utemeljen na dokumentiranoj procjeni stručnosti, iskustva, dobrog ugleda i raspoloživog vremena za obavljanje nadzorne funkcije.
 
To znači da bi mirovinska društva trebala procijeniti ne samo formalne kvalifikacije kandidata nego i njegovo poznavanje poslovanja kompanije, upravljanja rizicima, financijskog izvještavanja i korporativnog upravljanja.
 
Posebno se naglašava potreba provjere integriteta kandidata, uključujući moguće sukobe interesa, ranije regulatorne postupke i druge okolnosti koje bi mogle dovesti u pitanje njegovu prikladnost.

Nije dovoljno samo glasovati na skupštini

Smjernice se ne zaustavljaju na kandidatima koje predlažu sama mirovinska društva. Od njih se očekuje i odgovarajuća procjena kandidata koje predlažu drugi dioničari ili nadzorni odbor izdavatelja.
 
Ako kompanija prije glavne skupštine ne osigura dovoljno informacija o kandidatu, mirovinsko društvo može mu uskratiti potporu. Hanfa preporučuje i da u takvim slučajevima izdavatelju obrazloži ključne razloge svoje odluke.
 
Regulator time potiče mirovinska društva na aktivnije korištenje vlasničkih prava. Njihova uloga ne bi se trebala svoditi na pasivno držanje dionica i sudjelovanje u glasovanju, nego i na praćenje kvalitete upravljanja kompanijama u koje ulažu novac članova fondova.
 
Kada kompanija ne ispunjava očekivane standarde korporativnog upravljanja, Hanfa preporučuje postupni pristup. Prvi korak trebao bi biti dijalog s upravom i nadzornim odborom te pokušaj otklanjanja nedostataka.
 
Ako takav pristup ne donese rezultate, mirovinsko društvo može koristiti druga raspoloživa dioničarska prava, uključujući glasovanje na glavnoj skupštini i predlaganje novih kandidata za nadzorni odbor, samostalno ili u suradnji s drugim dioničarima.

Veća transparentnost prema članovima fondova

Hanfa također očekuje da mirovinska društva svoje kriterije i očekivanja u pogledu sudjelovanja u nadzornim odborima ugrade u interne akte koje javno objavljuju te da na godišnjoj razini izvještavaju o značajnim aktivnostima koje poduzimaju koristeći svoja dioničarska prava.
 
Time bi i članovi mirovinskih fondova trebali dobiti bolji uvid u to kako se upravlja njihovom imovinom, osobito kada fondovi imaju značajan vlasnički utjecaj na pojedine kompanije.
 
Nove smjernice počinju se primjenjivati 1. travnja 2027. godine. Mirovinska društva do 31. prosinca iste godine trebaju Hanfi dostaviti izvješće o usklađenju ili detaljno obrazložiti zašto se nisu uskladila sa smjernicama.
 
Pritom nije riječ o potpuno novim zakonskim obvezama. Hanfa postojećim pravilima dodaje detaljnija očekivanja i preporučene postupke, a njihovu će primjenu pratiti u okviru svojih nadzornih aktivnosti.
Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju