ECB nudi odgovor na pitanje zašto u Hrvatskoj ne padaju cijene stanova
Novo izvješće ECB-a otkriva tri ključna faktora zbog kojih rast kamata nije ohladio domaće tržište, dok u Finskoj i Francuskoj kvadrati pojeftinjuju
Dok su više kamatne stope Europske središnje banke u pojedinim europskim državama spustile cijene stanova, domaće tržište ostalo je gotovo imuno na skuplje kredite. Zašto ista monetarna politika u jednoj zemlji hladi tržište, a u drugoj ne zaustavlja poskupljenja, objašnjava nova analiza ECB-a objavljena u srijedu u sklopu izvješća o financijskoj stabilnosti.
Istraživanje pokazuje da ista monetarna politika može imati potpuno različite učinke na nacionalna tržišta nekretnina. Koliko će rast kamatnih stopa srušiti cijene stanova ne ovisi samo o potezima središnje banke, nego ponajprije o strukturi samog tržišta. Ključna su tri faktora: na koji se način uopće financira kupnja nekretnina, koliki udio stanovništva živi u vlastitim stanovima i kućama te koliko su kućanstva opterećena dugovima.
Hrvatska pritom ima upravo ona strukturna obilježja koja, prema nalazima ECB-a, ublažavaju udar skupljeg zaduživanja na cijene kvadrata. Kada velik dio kupnji ne ovisi isključivo o bankovnim kreditima, a udio vlasništva nad nekretninama je visok, dizanje kamata znatno sporije i slabije hladi potražnju nego u zemljama gdje kupci mahom ovise o visokim hipotekarnim kreditima.
Koliko je taj raskorak snažan, najbolje pokazuju službeni podaci za drugo tromjesečje ove godine. Dok su cijene stambenih nekretnina u europodručju u prosjeku porasle četiri posto na godišnjoj razini, u Hrvatskoj su skočile čak 12,7 posto. Najveći rast zabilježen je u ostatku Hrvatske (15,8 posto) i u Zagrebu (15,7 posto), dok su na Jadranu cijene porasle devet posto. Istodobno su u pojedinim članicama europodručja, poput Finske, Luksemburga i Francuske, cijene na godišnjoj razini pale.
Sedam od deset nekretnina kupuje se bez kredita
Jedan od najvažnijih zaključaka nove analize Europske središnje banke, koja je obuhvatila 20 zemalja europodručja od kraja 2021. do trećeg tromjesečja 2025. godine, jest da cijene nekretnina u državama s velikim udjelom gotovinskih kupnji znatno slabije reagiraju na promjene kamatnih stopa.
