Iako je bilo teško zamisliti da bi u Hrvatskoj nešto moglo zasjeniti događanja i preslagivanja nakon izbora, to se ipak dogodilo na crni petak, 13. studenoga, u Parizu.
Teroristički napadi koji su pokosili Parižane, odnijeli su još jedan hrvatski život, tako da sada imamo dvojicu ubijenih na računu takozvane Islamske države. Najprije Tomislav Salopek, sada Milko Jozić, a jedan od napadača u Parizu prošao je kroz Hrvatsku kao migrant. Sjećamo se kako su se potpuno odbacivale i ismijavale bilo kakve pomisli da bi među migrantima mogao uopće biti terorist. Sumnjivi analitičari na valovima državnog radija prije nekoliko mjeseci kleli su se da tzv. Islamska država ni u kojem slučaju neće izvoziti teroriste već da ona poziva ljude da se useljavaju na područje pod njenom vlasti! Sada tehnička ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić izjavila je na početku migrantske najezde da nema opasnosti jer teroristi putuju poslovnom klasom u zrakoplovima, a ne probušenim čamcima preko Sredozemlja. E, pa jedan je (i jedan je previše, a gdje je jedan zašto ih ne bi bilo još među skoro 400.000 njih koji su ovuda prošli) izgleda prešao ‘cipelcugom‘ preko Hrvatske. Dvojica Hrvata su smaknuta, Europa i svijet su na nogama nakon Pariza, Slovenija isto diže žicu te se očekuje da se redom pod pritiskom javnosti počnu zatvarati granice i vraćati migrante prema zemljama kroz koje su prošli. Očito je da Hrvatska mora napustiti stajalište da se radi samo o humanitarnoj krizi.
Brojnim tmurnim oblacima koji su se nadvili nad zemljom pridružio se i onaj ‘poslijeizborni‘. Sve moguće i nemoguće situacije i razrješenja nebrojeno puta su pretresani danima. Ukratko: javno-tajni dogovori i razgovori, jedno izbacivanje te novi krug pregovora koji nas čeka ovih dana. Situacija u kojoj se do sada nismo nikada našli neki ne smatraju osobito opasnom. Primjerice, Belgija nije imala vladu 589 dana, što je najviše od svih, a u Italiji je normalno da se svako malo mijenjaju vlade. No, bilo bi najbolje kada bismo mogli zaobići takve ishode brzim dogovorom. Tehnička vlada ne može donositi važne i pravovremene odluke (sada je jasno vidljivo zbog čega je potreban institut predsjednika/ce), a gospodarstvo je u teškoćama koje se mogu još više produbiti ako se produži politička neizvjesnost.
Prebacivanje kredita iz švicarskih franaka u eure se nastavlja. Ustavni sud nije prihvatio privremenu mjeru koju je zatražilo osam banaka i četiri osobe. Tražili su da se prebacivanje zaustavi dok sud konačno ne presudi što će biti sa zakonima o kreditnim institucijama i potrošačkom kreditiranju. Ministar financija Boris Lalovac je zadovoljan ishodom izjavivši da su banke špekulirale i sitnim slovima unosile u anekse ‘nešto što će preplašiti građane‘.
Desetu konferenciju o nabavi organizirali su Hrvatska udruga nabavne djelatnosti i poslovni tjednik Lider. Vlado Prosenik, glavni direktor tvrtke Efekt Pro u svom obraćanju je istaknuo da bi u nabavi najvažnija trebala biti ušteda te da su bitne i aukcije. Uz to tvrtka bi trebala biti ustrojena tako da nabava ne bude zadnja karika u lancu i da postoji veza između odjela. Potrebna je također transparentnost, kazao je Prosenik, jer se uvijek misli da nabava nešto skriva i da nije učinkovita. Davor Bilman, poslovni trener, govorio je o nabavi kao umjetnosti pri čemu je naglasio da se nikada ne ide na pregovore ako se s njih u svakom trenutku ne može otići. Potrebna je i dobra priprema te primjena odgovarajuće tehnike pregovaranja. Ako se dogovor ne postigne, rekao je Bilman, vrata moraju ostati otvorena.