Poduzetnici koji su preživjeli Scile i Haribde brojnih hrvatskih kriza naučili su na vrijeme da ne smiju ‘sva jaja držati u istoj košari‘ i s prvim problemima na njemačkom tržištu osmislili su nove izvozne strategije i danas posluju bolje nego ikad
Njemačka je godinama jedno od glavnih hrvatskih izvoznih tržišta, sigurna luka za industriju koja nije imala vlastite sofisticirane proizvode, ali je radila za njemačku sofisticiranu proizvodnu industriju. Pa su o tom tržištu ovisile domaće kompanije koje su radile dijelove za auto industriju, ali i građevinari, proizvođači namještaja, drvna i metalna industrija, tekstilci, kožari, pa čak i brojne IT tvrtke. No, Zelena tranzicija koja je zadala prvi udarac njemačkoj industriji i kasnije rat u Ukrajini uzrokovali su dramatično poskupljenje (ruskih) energenata, a to je vodilo ka padu prije svega njemačke industrijske proizvodnje,što je naravno ostavilo itekakav trag na hrvatskim tvrtkama koje su u problemima i to tolikim da otpuštaju radnike i/ili likvidiraju tvrtke. No, nisu sve tvrtke stavile jaja u jednu košaru, ako smijemo biti slikoviti, i oni koji su na vrijeme prepoznali trendove koji bi se mogli odraziti na njihovo poslovanje, danas lakše dišu. Ovo su primjeri samo nekih od njih.
Naučile ih krize
Kako kaže Bernarda Cecelja, osnivačica i vlasnica istoimene kompanije Bernarda, specijalizirane za proizvodnju kvalitetnih krevetnih sustava za hotele, pansione, apartmane i dom, godinama je najviše radila sa Njemačkom. No, prvi problemi s narudžbama počeli su prije dvije godine i tada se tvrtka odlučila okrenuti i drugim tržištima.
- Situacija je bila baš nezgodna, ali smo se na sreću na vrijeme okrenuli drugim, manjim tržištima, poput Austrije i Švicarske, da smo uspjeli održati proizvodnju u istom obujmu kao prije, a dobra je stvar da nismo u vrijeme kad je došlo do problema nikoga ni otpuštali, pa sada imamo dovoljno radnika da pokrijemo potražnju koja ne pada s padom jednog tržišta - rekla je Cecelja i istaknula da su je brojne krize s kojima se Hrvatska dosad suočila naučile da mora divezficirati tržište i razmišljati o globalnom utjecaju na poslovanje, što prije kompanije u Hrvatskoj uopće nisu pratile.
U sličnoj bi se situaciji kao brojne pogođene tvrtke, našla i Požgaj Grupa, ističe direktor Nikola Požgaj, da također na vrijeme nisu predvidjeli što bi se moglo dogoditi.
- Do 2022. oko 70 posto našeg izvoza bilo je namijenjeno za njemačko tržište, u prošloj godini udio tog tržišta u izvozu smo smanjili na 40 posto - istaknuo je Požgaj istaknuvši kako su u toj kompaniji već dvije godine posvećeni pronalasku alternativnih tržišta i kupaca. Prema njegovim riječima, okrenuli su se i sami manjim tržištima, prema Španjolskoj, Francuskoj i Švicarskoj, zbog čega bilježe stabilnu potražnju.
Negativna spirala
- Tko bi očekivao da će upravo Njemačka, koja je uvijek bila motor rasta i razvoja Europske unije sada biti u takvoj negativnoj spirali trendova - zapitao se retorički Požgaj.
Sherif grupa jedan je od tri najveća izvoznika drvnih proizvoda u Hrvatskoj, a kako kaže Damir Pašić, direktor i suvlasnik Sherif grupe, premda je situacija u drvnoj industriji koja je povezana s njemačkim tržištem dramatična, aktualna situacija ne utječe na tu kompaniju jer ionako malo rade sa tržištima u Europskoj uniji.
- Mi smo orijentirani na arapski svijet, na Egipat, Maroko, Alžir, a radimo i s Dalekim istokom, izvozimo drvnu građu u Kinu i Vijetnam, tako da situacija u Njemačkoj na nas nema ama baš nikakav utjecaj - rekao je Pašić.
Požeška Magma, jedna od vodećih tvrtki za izradu čeličnih konstrukcija, kaže vlasnik Zdenko Prskalo, sve do prije godinu dvije je najviše radila za njemačko tržište, no sada su se orijentirali na nove izvozne destinacije.
- Danas tako radimo za nordijske zemlje, radimo konstrukcije za projekte u Švedskoj i Austriji, riječ je o investicijama u hidro i termoelektrane, za što smo specijalizirani, a kako je u cijeloj Europi opredjeljenje na obnovljive izvore energije, ne mogu reći da smo izgubili tržište, već samo da smo se dobro disperzirali i da će nam takva izvozna strategija u budućnosti donijeti još više posla - zaključio je Prskalo.