Koliko zapravo zarađuju strani radnici? HZZ objavio iznose

Dok hrvatski poslodavci upozoravaju na nedostatak radne snage i sve veće troškove zapošljavanja stranaca, podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) pokazuju da se za pojedine poslove državljanima trećih zemalja nude plaće koje su tek nekoliko eura iznad zakonskog minimuma.

Jedva iznad minimalca

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), od početka siječnja do kraja rujna 2026. poslodavci su stranim radnicima na, primjerice, poljoprivrednim poslovima nudili prosječnu bruto plaću od 1055,18 eura, odnosno samo 5,18 eura više od zakonskog minimalca, koji ove godine iznosi 1050 eura.

U tom je razdoblju HZZ izdao 848 pozitivnih mišljenja za zapošljavanje stranih radnika u poljoprivredi. Riječ je o plaćama koje su poslodavci naveli prilikom traženja odobrenja za zapošljavanje stranaca, a ne nužno o iznosima koji su radnicima stvarno isplaćeni.

Nešto više poslodavci nude dostavljačima, prosječno 1064,94 eura bruto, dok je prosjek za radnike na proizvodnim linijama 1079,59 eura. Skladištarima se nudi 1083,76 eura, čistačima 1098,42 eura, a prodavačima 1100,24 eura bruto.

Više su ponuđene plaće za dio zanimanja u ugostiteljstvu i graditeljstvu. Prosječna bruto plaća pomoćnih kuhara iznosi 1172,03 eura, radnika u visokogradnji 1202,78 eura, konobara 1249,96 eura, a kuhara 1356,05 eura. Riječ je o podacima iz postupaka izdavanja mišljenja za zapošljavanje stranih radnika, a ne o istraživanju stvarno isplaćenih plaća svih stranih zaposlenika u Hrvatskoj. 

Niže plaće kao prednost 

Podaci HZZ-a dobivaju dodatnu težinu u usporedbi s rezultatima istraživanja Hrvatske gospodarske komore, provedenog od 20. veljače do 10. ožujka 2026. među 572 poslodavca.

Među ispitanicima koji zapošljavaju strane radnike ili ih planiraju zaposliti, njih 23 posto kao jednu od prednosti navodi niže plaće stranih radnika. Daleko najčešće istaknuta prednost, za 80 posto poslodavaca, ipak je lakše popunjavanje slobodnih radnih mjesta.

No, čak 67 posto poslodavaca kao izazov navodi dodatne troškove zapošljavanja stranaca, dok se njih 62 posto suočava s poteškoćama prilagodbe unutar organizacije.

Rezultati tako otkrivaju zanimljiv proturječan položaj stranih radnika na hrvatskom tržištu rada: dio poslodavaca u nižim plaćama vidi financijsku prednost, ali istodobno upozorava na dodatne troškove njihova zapošljavanja. 

Zakon o strancima izričito zabranjuje da plaća državljanina treće zemlje bude niža od plaće zaposlenih u Hrvatskoj na istim, sličnim ili srodnim poslovima, u skladu s posebnim zakonima i kolektivnim ugovorima.To znači da stranac ne smije biti slabije plaćen samo zbog svojeg državljanstva. HZZ-ovi prosjeci sami po sebi ne dokazuju da se takva diskriminacija događa jer ne sadržavaju usporedive plaće domaćih zaposlenika kod istih poslodavaca.