Na željezničkim prijelazima i dalje ručno upravlja 58 radnika

Dok Europa ubrzano modernizira svoju željezničku infrastrukturu, Hrvatska se i dalje nosi s problematikom koja u razvijenim zemljama pripada muzeju transportne povijesti. Riječ je o ručno upravljanim željezničko-cestovnim prijelazima, tehnološkom arhaizmu koji u 21. stoljeću predstavlja gotovo neprihvatljiv sigurnosni rizik.

Kako objašnjavaju iz HŽ Infrastrukture, 'na mreži HŽ Infrastrukture trenutačno je 16 željezničko-cestovnih prijelaza (ŽCP) kojima ručno upravlja 58 radnika u smjenama. Rukovanje uređajem za osiguranje željezničko-cestovnog prijelaza i osiguranje željezničko-cestovnog prijelaza mora se provesti najkasnije pet minuta prije predviđenog prolaska vlaka'.

Ovakav sustav, naime, otvara pitanja o racionalnosti troškova i sigurnosnim propustima, s obzirom da hrvatske pruge i dalje ovise o ljudskom faktoru za osnovno osiguravanje prijelaza, što uključuje i stalnu potrebu za financiranjem 58 radnika u smjenama za relativno jednostavan zadatak aktivacije uređaja nekoliko minuta prije dolaska vlaka. 

Modernizacijski maraton s upitnim tempom

Ipak, iz HŽ Infrastrukture objašnjavaju da su u 'velikom investicijskom ciklusu u kojemu se do 2035. u željezničku infrastrukturu planira uložiti oko šest milijardi eura. Uz projekte modernizacije i obnove pruga, veliki naglasak stavljamo i na sigurnost željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza. Uz prijelaze koji se ukidaju ili automatiziraju u sklopu velikih EU projekata modernizacije pojedinih dionica, dodatno provodimo i projekte usmjerene samo na modernizaciju uređaja na prijelazima'.

Nadalje navode da su završili projekt modernizacije 50 ŽCP-ova koji su pušteni u funkciju regulacije prometa, a u tijeku su i radovi na projektu modernizacije 95 ŽCP-ova (dio je već pušten u rad), a u skorom planu je još automatizacija 46 ŽCP-ova.

Međutim, kada se ovi brojevi stave u kontekst ukupnih potreba i vremenskog okvira, postavlja se pitanje o adekvatnosti tempa modernizacije. Unatoč impresivnim investicijskim planovima, činjenica je da se i dalje oslanjamo na arhaične metode upravljanja prometom na kritičnim točkama prometne infrastrukture.

Slučaj Republike Austrije

Simboličan primjer problema svakako je prijelaz na ulici Republike Austrije u Zagrebu, jedan od najfrekventnijih gradskih prijelaza, na kojemu je ranije ove godine poginulo dijete. Tamo će se, kažu nam iz javnog poduzeća, ukinuti promet vozilima. 

- Što se tiče ŽCP-a 'Republike Austrije' u Zagrebu, u tijeku su radovi na ugradnji novih uređaja za osiguranje pješačkog prijelaza čiji se završetak predviđa do kraja ove godine (ugrađuje se mimoilazna ograda za pješake i svjetlosno-zvučna signalizacija).

Nakon završetka radova slijedi ishođenje uporabe dozvole i rješenja Agencije za sigurnost željezničkog prometa kojim se odobrava puštanja uređaja u uporabu. Ishođenje navedenih dozvola u prosjeku traje tri do četiri mjeseca (ne ovisi o HŽ Infrastrukturi, već o Agenciji). Željezničko-cestovni prijelaz nakon puštanja u rad novih uređaja postat će isključivo prijelaz za pješake te se ukida promet vozilima - poručuju iz HŽ Infrastrukture.