Plenković: Inflacija 4,5 posto, rast javnih plaća bit će sporiji

Inflacija bi u Hrvatskoj ove godine trebala iznositi oko 4,5 posto, gospodarstvo bi trebalo porasti za 2,3 posto, a bruto domaći proizvod prvi put premašiti 100 milijardi eura. Istodobno, daljnja povećanja plaća u javnom sektoru morat će biti postupnija, u skladu s proračunskim mogućnostima.

 

Poručio je to premijer Andrej Plenković u utorak u Saboru, podnoseći godišnje izvješće o radu Vlade. Istaknuo je i da je Hrvatska od ulaska u Europsku uniju ostvarila gotovo 22 milijarde eura više prihoda nego uplata u europski proračun te najavio novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti do kraja godine i uvođenje naplate cestarine bez zaustavljanja tijekom 2027. godine.

 

Govoreći o gospodarskim rezultatima, Plenković je naglasio da je Hrvatska u potpunosti i u roku ispunila 404 od ukupno 406 pokazatelja, odnosno 99,5 posto obveza iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Preostala dva pokazatelja, koja su djelomično ispunjena, još se dovršavaju.

 

Od gotovo deset milijardi eura koje Hrvatska ima na raspolaganju u okviru NPOO-a, dosad je isplaćeno 7,3 milijarde eura, a do kraja godine očekuje se isplata preostalih, do 2,7 milijardi eura.

 

Premijer je pritom istaknuo da je Hrvatska od ulaska u EU u odnosu uplata i isplata iz europskog proračuna u plusu za gotovo 22 milijarde eura.

 

Najavio je i da će se na ovotjednom sastanku Europskog vijeća, na kojem će europski čelnici raspravljati o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje od 2028. do 2034. godine, nastaviti zalagati za hrvatske prioritete.

 

– Na temelju nove pregovaračke kutije, koju je u subotu objavilo irsko predsjedništvo, nastavit ćemo se zalagati za hrvatske prioritete, osobito za očuvanje sredstava za kohezijsku politiku, poljoprivredu i ribarstvo, ali i za financiranje novih izazova pred Europom. Prema sadašnjim izračunima, taj je prijedlog za Hrvatsku financijski povoljniji od početnog prijedloga Europske komisije iz srpnja prošle godine jer predviđa više sredstava za naše nacionalne i regionalne prioritete – poručio je.

Govoreći o gospodarskim kretanjima, Plenković je izjavio da Vlada za 2026. projicira inflaciju od oko 4,5 posto, nešto nižu od međugodišnje stope od 4,7 posto zabilježene u rujnu.

 

– U proteklim godinama gotovo sve zemlje EU-a, pa i Hrvatska, suočavaju se s inflatornim pritiscima u energiji, hrani i uslugama. Rat na Bliskom istoku pojačao je inflatorne pritiske, osobito kroz cijene energije. U rujnu je inflacija iznosila 4,7 posto u odnosu na rujan 2025., a cijene energije bile su 20 posto više nego lani. Za ovu godinu projiciramo inflaciju na razini od oko 4,5 posto – rekao je Plenković.

 

Prema Vladinim projekcijama, hrvatsko gospodarstvo u 2026. trebalo bi porasti za 2,3 posto, čime bi BDP prvi put premašio 100 milijardi eura. Nominalno bi tako bio više nego dvostruko veći nego prije deset godina, kada je iznosio 47 milijardi eura.

 

Plenković je naveo i da je Hrvatska, prema procjenama Europske komisije, u razdoblju od 2025. do 2027. među četiri najbrže rastuća gospodarstva EU-a. Pozvao se i na najnovije prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), prema kojima će hrvatsko gospodarstvo ove godine rasti po stopi od 2,2 posto, dvostruko brže od europodručja, za koje se predviđa rast od 1,1 posto.

 

Za 2027. MMF Hrvatskoj prognozira rast od 2,3 posto, čime bi bila peta zemlja po stopi gospodarskog rasta u eurozoni.

 

– Naša je zadaća taj rast pretvarati u veće plaće, bolje javne usluge i kvalitetan život građana u svim krajevima Hrvatske – kazao je.

 

U posljednjih pet godina, naveo je, udio javnog duga u BDP-u smanjen je za gotovo 30 postotnih bodova, a do kraja godine trebao bi iznositi oko 55,5 posto BDP-a, ispod maastrichtske granice od 60 posto.

 

Podsjetio je i da je agencija Moody's prošlog tjedna, kao i ranije Fitch i Standard & Poor's, potvrdila kreditni rejting Hrvatske na investicijskoj razini sa stabilnim izgledima.

 

– U sedam godina napredovali smo za čak šest stupnjeva, iz neinvesticijske kategorije do razine A. Zahvaljujući kreditnom rejtingu i članstvu u europodručju, Hrvatska se zadužuje povoljnije od Poljske, Češke, Mađarske, Rumunjske i Bugarske – rekao je.

 

Dodao je da su građani kroz tri izdanja državnih obveznica i 20 serija trezorskih zapisa dosad upisali više od 11 milijardi eura, pri čemu im je isplaćeno 320 milijuna eura kamata.

Osvrnuvši se na životni standard, premijer je najavio da će do kraja mandata biti premašen cilj prosječne neto plaće od 1600 eura.

 

Podsjetio je da su od 2016. potrošačke cijene porasle oko 40 posto, dok su plaće i mirovine povećane za više od 100 posto.

 

Prema njegovim riječima, osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama do kraja ove godine bit će oko 53 posto viša nego 2016., a plaće zaposlenih u tim službama, zahvaljujući povećanju osnovice i reformi koeficijenata, udvostručene su.

 

Ipak, naznačio je da će budući rast plaća morati biti usklađen s proračunskim mogućnostima.

 

– Uvažavamo očekivanja zaposlenih i želimo nastaviti poboljšavati njihov materijalni položaj. Daljnja povećanja morat će biti postupnija, u skladu s proračunskim mogućnostima – poručio je.

 

Govoreći o zaposlenosti, naveo je da na jednu registriranu nezaposlenu osobu dolazi više od 28 zaposlenih. U Hrvatskoj trenutačno radi oko 140 tisuća stranih radnika, a nakon izmjena Zakona o strancima izdaje se 30 posto manje dozvola za njihovo novo zapošljavanje, dok poslodavci više zapošljavaju domaće radnike.

 

– Sljedeći korak mora biti rast produktivnosti i kvalitete radnih mjesta. Želimo da hrvatsko gospodarstvo više proizvodi, uspješnije izvozi i bolje plaća rad – rekao je Plenković.

 

Dodao je da dosadašnja porezna rasterećenja građana i gospodarstva ukupno iznose 2,8 milijardi eura.

Premijer je govorio i o mjerama kojima Vlada nastoji ublažiti inflatorne pritiske.

 

Vrijednost jedanaestog paketa mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena iznosi oko 260 milijuna eura, a ukupna vrijednost dosadašnjih paketa dosegnula je 9,3 milijarde eura.

 

Stabilizaciju cijena hrane posljednjih mjeseci Plenković je povezao i s ograničavanjem cijena stotinu proizvoda te isticanjem sidrenih cijena za devet tisuća proizvoda, kao i najavom poreza na prekomjernu profitnu maržu.

 

Radi veće transparentnosti cijena, najavio je proširenje obveze isticanja sidrenih cijena na proizvode i usluge, čija je primjena odgođena do 17. studenoga.

Govoreći o turizmu, Plenković je istaknuo da je Hrvatska ostvarila još jednu rekordnu turističku godinu.

 

Od siječnja do kraja rujna zabilježeno je 20,1 milijun turističkih dolazaka i 105 milijuna noćenja, dok je vrijednost fiskaliziranih računa premašila sedam milijardi eura, što je 18 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

 

Premijer je naglasio da budući rast turizma mora biti usmjeren na kvalitetu ponude, veću dodanu vrijednost i ravnomjerniju raspodjelu turističkog prometa tijekom godine.

 

– Naš je cilj i zaustaviti neodrživi rast apartmanizacije te istodobno pridonijeti priuštivijem stanovanju u turističkim destinacijama, što je važno za mlade i obitelji – kazao je.

 

U tom je kontekstu najavio donošenje novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti do kraja godine.

 

U prometnoj infrastrukturi jedna je od najvažnijih najava uvođenje novog sustava naplate cestarine bez zaustavljanja tijekom 2027. godine.

 

– Na autocestama želimo u idućoj godini uvesti naplatu cestarine bez zaustavljanja. U željezničku infrastrukturu planiramo uložiti šest milijardi eura – najavio je.

 

Podsjetio je da je prije dva tjedna s indijskom tvrtkom Afcons potpisan ugovor vrijedan 900 milijuna eura za rekonstrukciju postojeće i izgradnju drugog kolosijeka pruge Dugo Selo – Novska. Time bi se dovršila dvokolosiječna pruga kroz Hrvatsku, od slovenske do srbijanske granice.

 

Najavio je i dovršetak posljednje dionice Istarskog ipsilona do čvora Matulji do kraja godine, pripremu izgradnje istarskog X-a te nastavak gradnje autoceste prema Dubrovniku.

 

Među projektima su i brze ceste prema Požegi, Virovitici i Koprivnici, cesta od Splita prema Omišu te autocesta Križišće – Žuta Lokva, na kojoj je počela gradnja pojedinih dionica.

 

Spomenuo je i probijanje tunela Kozjak u sklopu projekta novog ulaza u Split, obnovu zagrebačke obilaznice te pripremu izgradnje trećeg traka autoceste Zagreb – Karlovac, projekta vrijednog 250 milijuna eura.

Osvrnuvši se na energetiku, Plenković je ocijenio da se odluka o gradnji LNG terminala na Krku pokazala strateški ispravnom jer je Hrvatskoj tijekom plinske krize omogućila dostatnu opskrbu plinom, ali i opskrbu susjednih zemalja.

 

Kapacitet terminala povećan je s 2,9 na 6,1 milijardu kubičnih metara godišnje, čime se, prema premijerovim riječima, jača pozicija Hrvatske kao energetskog čvorišta srednje i jugoistočne Europe.

 

Najavio je i daljnja ulaganja u korištenje geotermalne energije za grijanje u Velikoj Gorici, Vinkovcima, Osijeku i Zaprešiću, za što su potpisani ugovori ukupne vrijednosti 86 milijuna eura.

 

Podsjetio je i na usvajanje Zakona o razvoju nuklearne energije u civilne svrhe, kojim se otvara prostor i za razvoj malih modularnih reaktora.

Premijer je istaknuo da se nastavlja ulagati u jačanje poljoprivredne proizvodnje i prehrambene samodostatnosti.

 

Iz prethodnog Programa ruralnog razvoja poljoprivrednicima je isplaćeno 3,2 milijarde eura, a iz novog Strateškog plana dosad 1,7 milijardi od ukupno raspoloživih 3,8 milijardi eura.

 

Za izravna plaćanja poljoprivrednicima osigurano je 20 posto više sredstava, uz fleksibilnija pravila korištenja potpora. Zbog suše je osigurano 20 milijuna eura naknade i više plavog dizela, dok je za jesensku sjetvu predviđeno deset milijuna eura.

 

Govoreći o ulaganjima i industriji, Plenković je naveo da je hrvatskom gospodarskom rastu pridonijelo više od 57 milijardi eura stranih ulaganja, od čega je trećina ostvarena u posljednjih pet godina.

 

Ulaganja u istraživanje i razvoj od 2016. utrostručena su, na više od milijardu eura godišnje, dok je hrvatski robni izvoz od 2016. do 2025. porastao gotovo 105 posto, na 25 milijardi eura.

 

Posebno je istaknuo i rast broja obrta, kojih je od 2016. gotovo dvostruko više. Njihov broj povećan je sa 75 tisuća na 145 tisuća, a zapošljavaju oko 230 tisuća ljudi.

 

– U dijalogu s obrtnicima donijeli smo novi Zakon o obrtu, kojim moderniziramo obrtnički sustav i dodatno potičemo razvoj obrtništva. Ne, mi nismo grobari hrvatskoga obrtništva, kao što je napisao jedan simpatični komentator, dapače – osvrnuo se premijer na kritike.

 

Najavio je i primjenu umjetne inteligencije u državnoj upravi radi učinkovitijeg rada i kvalitetnijih usluga građanima i poduzetnicima, kao i pripremu Nacionalnog plana za razvoj umjetne inteligencije do 2032. godine.

 

Nacionalni plan razvoja industrije do 2034., vrijedan 2,9 milijardi eura, trebao bi, prema njegovim riječima, pridonijeti modernizaciji i digitalizaciji industrije, energetskoj učinkovitosti te razvoju otpornijeg gospodarstva temeljenog na inovacijama.

 

– Naš je cilj gospodarstvo koje stvara veću vrijednost, otvara kvalitetnija radna mjesta i povećava životni standard – zaključio je Plenković.