Biznis i politika
StoryEditor

Vujčić: Monetarna politika mora biti dovoljno restriktivna da spusti inflaciju

13. Veljača 2023.
Boris Vujčić

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, ujedno i član Upravnog vijeća ECB-a izjavio je za Reuters da monetarna politika mora biti dovoljno restriktivna da spusti temeljnu inflaciju, kao i da će se vjerojatno nakon ožujka vidjeti ‘još aktivnosti‘ po pitanju kamatnih stopa u eurozoni, no da će se pričekati podaci pa će se u svibnju, lipnju i srpnju odlučiti.

Europska središnja banka (ECB) početkom veljače ponovno je podigla kamatne stope, za pola postotnog boda, poručivši da i dalje planira obuzdavati inflaciju u eurozoni kočenjem potražnje, unatoč posustajanju gospodarskog rasta.

ECB je najavio da će i na sjednici u ožujku ponovo podići kamatne stope za pola postotnog boda, a na pitanje novinara trebaju li se očekivati daljnja povećanja kamatnih stopa i nakon ožujka, Vujčić je rekao da je vjerojatno da će se nakon ožujka vidjeti ‘još aktivnosti‘ po pitanju stopa.

- No, pričekat ćemo da stignu podaci i onda ćemo u svibnju, lipnju i srpnju odlučiti što ćemo učiniti - rekao je Vujčić, koji je s ulaskom Hrvatske u eurozonu postao i član Upravnog vijeća ECB-a.

Upitan može li se očekivati da će politika podizanja kamatnih stopa biti okončana do ljeta, Vujčić je kazao da se to ne može unaprijed ‘kalendarski‘ određivati, a također, rekao je i da ne želi govoriti o perspektivi smanjivanja kamatnih stopa, u trenutku kada smo još u procesu njihova podizanja.

Da bi se moglo reći da politika ECB-a funkcionira mora se vidjeti kontinuirani pad temeljne inflacije, istaknuo je Vujčić, dodajući da je očito da je temeljna inflacija još uvijek previsoka.

ECB bi u ožujku mogao revidirati prognozu ukupne inflacije

Na pitanje novinara kada bi se to moglo dogoditi, Vujčić je rekao da prvi podaci o inflaciji za siječanj koji pokazuju niže inflacijske pritiske od očekivanih, zatim jači euro i novi terminski ugovori za energiju, robu i hranu, ukazuju da bi u ožujku moglo doći do revizije ‘prema dolje‘ prognoze ukupne inflacije.

Izjavio je i da ponovno ‘otvaranje‘ Kine predstavlja rizik, no također, postoj i mnogo velikih, energetski vrlo intenzivnih tvrtki koje su smanjile ili obustavile proizvodnju jer su cijene energije bile iznad razina rentabilnosti.

- Cijene su zabilježile oštar pad, pa ih možete ponovno otvoriti, a to bi na neki način, u određenoj mjeri, moglo djelovati i kao automatski stabilizator cijena - ocijenio je Vujčić, koji je naveo i primjer kutinske Petrokemije na koju otpada, ustvrdio je, 25 posto ukupne potrošnje plina u Hrvatskoj.

- Sada su zatvoreni, ali uz niže cijene plina možda ponovno pokrenu proizvodnju - kazao je.

Pad temeljne inflacije bi mogao podrazumijevati visoku žrtvu

Vujčić vjeruje da je ukupna inflacija dosegla svoj vrhunac.

- Vjerujem da je tako, već sam u studenom ustvrdio da me ne brine daljnji rast inflacije, nego njezina ustrajnost - rekao je.

Poručio je da monetarna politika mora biti dovoljno restriktivna da gurne temeljnu inflaciju ‘prema dolje‘. 

- To nije lak zadatak jer bi mogao podrazumijevati relativno visoku žrtve - istaknuo je Vujčić.

No s druge strane, rekao je, postoji mogućnost da će ukupna inflacija pasti na ciljanih dva posto mnogo ranije nego što se očekivalo, zbog različitih čimbenika koji djeluju na strani ponude (...) i koji bi mogli oštro smanjiti ukupnu inflaciju, ispod temeljne.

- U tom bi slučaju zadatak kreatora monetarne politike također bio težak, no u drugom smislu. Morali bismo objasniti javnosti zašto držimo restriktivnu monetarnu politiku ako je ukupna inflacija već pala - pojasnio je Vujčić.

Cijeli proces usporavanja inflacije može biti više ili manje izazovan, rekao je guverner HNB-a, uz ocjenu da se europsko gospodarstvo sada nalazi u boljoj poziciji nego prije dva ili tri mjeseca, između ostalog i s obzirom na blagu zimu, pad cijena energije i smanjena ‘uska grla‘ u opskrbi.

Iskustvo Hrvatske se ne razlikuje od drugih zemalja

Upitan o ‘anegdotalnim dokazima‘ o jednokratnoj inflaciji do koje je došlo ulaskom Hrvatske u eurozonu, kada je poslovni sektor ‘prilagodio‘ cijene, Vujčić je rekao da se to doista dogodilo, no da to ne smatra problemom.

- Naše iskustvo se ne razlikuje od drugih zemalja kada su uvodile euro - ustvrdio je, dodavši i da su podaci o inflaciji u siječnju pokazali da je bilo određenog utjecaja uvođenje eura na cijene, posebice u uslugama.

- Ali to je bilo očekivano i nije bilo veliko, vjerojatno oko 0,3 do 0,4 postotna boda, jednokratno. To je uvelike u skladu s nalazima u svim ostalim zemljama koje su uvele euro - izjavio je Vujčić u razgovoru za Reuters u petak, koji dodaje da se na Vujčića, kao i na većinu guvernera s ‘bivšeg komunističkog istoka Europe‘, gleda kao na ‘jastreba‘, što podrazumijeva da ima oštriji pristup u monetarnoj politici.

26. svibanj 2024 19:55