August Šenoa: Graditelj moderne hrvatske književnosti i modernog Zagreba

Dana 14. studenoga 1838. u Zagrebu je rođen August Šenoa, čovjek čije je ime toliko obilježilo hrvatsku književnost da se jedno cijelo razdoblje nacionalne kulture i danas naziva Šenoinim dobom.

Većina ga pamti kao autora povijesnih romana, feljtonista i novinara, no Šenoa je bio mnogo više od toga. Bio je jedan od ključnih ljudi generacije koja je nastojala Zagreb pretvoriti iz provincijskog grada Habsburške Monarhije u modernu srednjoeuropsku prijestolnicu.

Sin doseljenika postao hrvatski klasik

Rođen je u obitelji koja je vukla korijene iz više srednjoeuropskih država. Otac, priznati biskupski slastičar, bio je češki Nijemac, a majka Slovakinja. Školovao se u Zagrebu, Pečuhu, Beču i Pragu, gdje je apsolvirao pravo, ali ga nikad nije završio. Mnogo više privlačili su ga novinarstvo, književnost i javni rad.

Bio je potpredsjednik Matice hrvatske, umjetnički ravnatelj i dramaturg Hrvatskoga zemaljskog kazališta (danas HNK) te dugogodišnji urednik vodećeg književnog časopisa Vienac.

Djelovao je u razdoblju kada se oblikovalo moderno hrvatsko građansko društvo. Zagreb se širio, razvijale su se željeznice, školstvo, novine i kulturne ustanove, a hrvatski politički i gospodarski krugovi pokušavali su izboriti veću samostalnost unutar Monarhije.

Upravo je Šenoa postao jedan od najistaknutijih glasova te generacije.

Otac moderne hrvatske književnosti

Prije Šenoe hrvatska je književnost uglavnom bila vezana uz preporodne ideje i uski krug obrazovanih čitatelja. On je književnost približio široj građanskoj publici te uveo teme iz hrvatske povijesti, svakodnevnoga života i urbanoga Zagreba.

Najpoznatiji je kao hrvatski Walter Scott zbog svojih pet povijesnih romana - Zlatarovo zlato, Čuvaj se senjske ruke, Seljačka buna, Diogenes i nedovršena Kletva. U drugoj polovici 19. stoljeća oblikovao je način na koji su Hrvati zamišljali vlastitu prošlost.

Pisao je i popularne epske pjesme s povijesnim i narodnim motivima, tzv. povjestice poput Kugine kuće i Kamenih svatova, društveno angažiranu prozu (Prijan Lovro, Prosjak Luka, Branka), a autor je i svojedobno popularne komedije Ljubica. Pokrenuo je moderni hrvatski podlistak (feljton) kroz čuvene Zagrebulje, u kojima je britko i duhovito kritizirao mane zagrebačkog društva.

Šenoa kao gradski senator

Manje je poznato da je Šenoa istodobno bio i zagrebački dužnosnik. Bio je senator zagrebačkoga Gradskog poglavarstva, što bismo danas mogli protumačiti kao spoj gradskog pročelnika, zamjenika gradonačelnika i člana izvršne gradske vlasti. 

S te je pozicije sudjelovao u raspravama o školstvu, kulturi, komunalnim pitanjima i urbanom razvoju grada. Nije bio samo kroničar Zagreba nego i jedan od ljudi koji su njime upravljali.

Među osnivačima Croatia osiguranja

Njegov angažman posebno je bio vidljiv u nastojanjima da se u Hrvatskoj razviju vlastite gospodarske institucije, umjesto potpune ovisnosti o Beču i Pešti. Ta se agenda poklapala s nastojanjima bana Ivana Mažuranića, koji je za svog mandata proveo niz reformi u pravosuđu, političkoj upravi i školstvu. Jedan od takvih projekata bilo je osnivanje prvoga domaćeg osiguravajućeg društva.

Već 1874. pokrenuta je inicijativa za stvaranje hrvatske osiguravajuće institucije koja bi prekinula monopol stranih osiguravajućih društava. Ključne materijale pripremio je Gjuro Deželić, a upravo je Šenoa bio glavni izvjestitelj Gradskom zastupstvu o prijedlogu osnivanja buduće osiguravajuće kuće.

Političke okolnosti i otpor središnje vlasti usporili su cijeli proces pa je društvo osnovano tek deset godina poslije pod nazivom Croatia osiguravajuća zadruga, preteča današnjeg Croatia osiguranja. Šenoa taj uspjeh nije dočekao. Umro je tri godine prije nego što je projekt za koji se zauzimao napokon zaživio.

Potres koji ga je stajao života

I Šenoina prerana smrt povezana je s poslom koji je obavljao. Nakon velikog zagrebačkog potresa 1880. aktivno je sudjelovao u obilascima oštećenih dijelova grada i poslovima vezanim uz obnovu. Umjesto da ostane u radnoj sobi, obilazio je štete i sudjelovao u organizaciji pomoći.

Tijekom tog rada ozbiljno je narušio zdravlje – dobio je upalu pluća i posljedice nikada nije potpuno prebolio. Umro je 13. prosinca 1881. godine, u 43. godini života.

Više od književnika

August Šenoa ostao je upamćen kao pisac koji je stvorio moderni hrvatski roman, ali njegova je uloga bila znatno šira. Bio je novinar, urednik, gradski senator, zagovornik gospodarske modernizacije i sudionik projekata koji su oblikovali moderni Zagreb.

Zato ga nije dovoljno opisati samo kao velikoga književnika.

Bio je jedan od ljudi koji su u drugoj polovici 19. stoljeća istodobno stvarali hrvatsku kulturu, gradske institucije i temelje gospodarske samostalnosti. Malo je osoba koje su ostavile trajniji trag u sva tri područja.

Njegov spomenik, bez kojega je danas teško zamisliti vizuru toga dijela Zagreba, nije slučajno postavljen na početku Vlaške ulice. Šenoa nije bio samo rođeni purger nego, još preciznije, vlaškovuličanec. Rođen je 14. studenoga 1838. svega stotinjak metara istočnije, u kući na adresi Vlaška 43.