Kako ostvariti najveći rast, a ostati na istom mjestu? I to je moguće u Hrvatskoj. Dakle, to je zemlja koja je zabilježila najveći rast vrijednosti DESI indeksa (to je onaj koji mjeri gdje smo kao digitalno društvo) od svih članica Europske unije.
Sjajno! Konačno da se uspinjemo u nekom pametnom i bitnom području. No, unatoč tom velebnom rastu i dalje smo 24. od 28. zemalja EU. Kao i lani. Nismo se pomakli ni za jedno jedino mjesto.
To pak govori o dubini problema. Trebali bi valjda godinama imati najveći rast da dođemo barem u prvu polovicu zemalja članica EU. Ili da svi drugi stanu. DESI (Digital Economy and Society Index) se sastoji od pet kategorija – povezivost, ljudski kapital, korištenje interneta, integracija digitalnih tehnologija i javne digitalne usluge i na razini cijele EU bilježi rast. Hrvatska, kako pokazuje ovaj indeks, najviše zaostaje u kategoriji povezivost što se uglavnom odnosi na pokrivenost širokopojasnim internetom, gustoću fiksnih i mobilnih priključaka, cijene takvog interneta itd. Konkretno, zaostajemo u području služenja internetom (66 posto Hrvata redovito se služi internetom, u odnosu na prosjek EU-a od 76 posto). Samo 2,8 posto fiksnih internetskih pretplata ima brzu vezu (u EU-u 30 posto), a fiksne širokopojasne veze u Hrvatskoj vrlo su skupe.
Da ne bi sve bilo tako crno, internetskom prodajom u Hrvatskoj bavi se 19 posto malih i srednjih poduzetnika, što je iznad prosjeka EU-a (16 posto), a u prekograničnu internetsku prodaju uključeno je njih 8,9 posto (u odnosu na prosjek EU-a od 7,5 posto).
No, da bi se išta postiglo po ovom prevažnom pitanju potrebno je unaprijediti cijeli eko-sustav, od povećanje digitalne pismenosti kroz uvođenje obvezne informatike i programiranja u škole, povećanja kvota na STEM fakultetima, ulaganja u internetsku infrastrukturu, informatizaciju javne uprave i razvoj digitalnih usluga, stvaranje poticajnog okruženja za startupove, razvoj digitalnih poslovnih modela, online prodaje i tako dalje, i tako dalje...Parcijalne mjere teško će pomoći da se pomaknemo sa začelja. Naravno, sve bi se to trebalo događati u razvijenom i konkurentnom gospodarstvu sa znatno većom kupovnom moći stanovništva. Nažalost, čini se da su sve to i dalje samo pusti snovi.