U globalnom financijskom sektoru vlada velika zabrinutost još od prošlog vikenda kada je ‘pala‘ Silicon Valley banka, a trenutno svima glavobolju daje i Credit Suisse koja od švicarske središnje banke planira posuditi do 50 milijardi franaka, odnosno 51,4 milijarde eura, kako bi osigurala likvidnost nakon što joj je najveći dioničar i predsjednik Saudijske nacionalne banke Ammar Al Khudairy uskratio podršku izazvavši time nagli pad dionica banke od 24 posto.
Kako prenosi Hina, iz banke su ujutro priopćili da povlače odlučan potez kako bi prvenstveno ojačali likvidnost planiranim korištenjem opcije posudbe putem programa osiguranih kredita i kratkoročne likvidnosti. Napomenuli su i da im je Credit Suisse International ponudio otkup vrijednosnih papira u gotovini s prioritetom naplate u vrijednosti od tri milijarde franaka.
Al Khudairy je nakon povećanja kapitala prošle jeseni ranije u srijedu rekao da neće povećati svoj udio u Credit Suisse što je medijima potvrdio i tijekom konferencije u Saudijskoj Arabiji.
– Odgovor je apsolutno ne, iz mnogo razloga. Navest ću najjednostavniji razlog, a to je regulatorni i zakonski. Sada posjedujemo 9,8 posto banke, a ako prijeđemo iznad 10 posto stupaju na snagu svakakva nova pravila, bilo da ih radi naš regulator, europski regulator ili švicarski regulator – rekao je Al Khudairy za Bloomberg dodajući da nisu skloni ući u novi regulatorni režim.
Kako bi stišali tržišna previranja, švicarska središnja banka i regulator za financijska tržišta najavili su u srijedu navečer da će intervenirati i osigurati likvidnost Credit Suisseu, bude li potrebno.
Istaknuli su i da zasada nema naznaka širenja problema, koji je izazvao slom dvije američke banke u tri dana, na financijske tvrtke u Švicarskoj, a čelnik švicarskog bankarskog sektora Andre Helfenstein je naglasio i da je Credit Suisse još uvijek dobro kapitaliziran.
Dodao je i da su depoziti klijenata sigurni, a tržišne je nevolje ove banke pripisao teškoćama u američkom bankovnom sektoru, aludirajući na prošlotjedni slom Silicon Valley Banka i Signature Banka. Švicarsko poslovanje dobro je pozicionirano i postiže dobre rezultate, ustvrdio je Helfenstein, dodavši da banka radikalno restrukturira poslovanje kako bi poboljšala rezultate na dulji rok. Ipak, kako prenosi Hina, priznao je da je banka u 2022. nagomilala gubitak od više milijardi franaka i to uglavnom zbog troškova restrukturiranja, a godinu je i zaključila s gubitkom od 7,3 milijarde franaka.
Ne radi se o švicarskom problemu, nego globalnom
Ipak, kako prenose strani mediji, Credit Suisse će, uz zajam od središnje banke, otkupiti milijarde dolara vlastitog duga kako bi upravljala svojim obvezama i troškovima plaćanja kamata. Ponuda obuhvaća 2,5 milijardi dolara obveznica u američkim dolarima i 500 milijuna eura obveznica u eurima.
Ugledna, ali problematična banka, osnovana 1856., jedna je od najvećih financijskih institucija na svijetu i kategorizirana je kao ‘globalna sistemski važna banka‘, zajedno sa samo 30 drugih, uključujući JP Morgan Chase, Bank of America i Bank of China.
Već na ivici nakon propasti banke Silicon Valley banke, ulagači su u srijedu odbacili dionice posrnule švicarske banke, poslavši ih na novu rekordno nisku razinu nakon što se činilo da je njezin najveći pokrovitelj isključio mogućnost daljnjeg financiranja. U svom priopćenju švicarske su vlasti rekle da problemi ‘određenih banaka u SAD-u ne predstavljaju izravan rizik od zaraze za švicarska financijska tržišta‘.
Nekoć veliki igrač na Wall Streetu, Credit Suisse je proteklih nekoliko godina pogođen nizom pogrešnih koraka i propusta u poštivanju propisa koji su naštetili njegovom ugledu kod klijenata i investitora, a nekoliko vrhunskih rukovoditelja koštali su posla.
Klijenti su prošle godine povukli 123 milijarde švicarskih franaka iz banke, uglavnom u četvrtom tromjesečju,a u listopadu su krenuli i s ‘radikalnim‘ planom restrukturiranja koji podrazumijeva otpuštanje 9000 radnih mjesta s punim radnim vremenom, izdvajanje investicijske banke i fokusiranje na upravljanje imovinom.
Slom se prelio i na druge europske bankarske dionice, pri čemu su francuske i njemačke banke poput BNP Paribas, Societe Generale, Commerzbank i Deutsche Bank pale između osam i 12 posto. Talijanske i britanske banke također su pale.
Reuters je pak iz anonimnih izvora saznao da je Europska središnja banka kontaktirala banke kako bi ih ispitala o njihovoj izloženosti Credit Suisseu, no odbili su dalje komentirati.
Dok su problemi u Credit Suisseu bili naširoko poznati, s imovinom od oko 530 milijardi švicarskih franaka predstavlja mnogo veću potencijalnu glavobolju jer je globalno itekako povezan te ima više podružnica izvan Švicarske, uključujući i SAD. Zato mnogi smatraju da se ovdje ne radi o švicarskom problemu, nego o globalnom.