Treći mirovinski stup mogao bi se mijenjati: predlaže se automatski ulazak

Automatsko uključivanje zaposlenika u dobrovoljnu mirovinsku štednju, veći državni poticaji i snažnije porezne olakšice za poslodavce mogli bi biti ključni za jačanje trećeg mirovinskog stupa u Hrvatskoj. 

Tako barem smatra glavni analitičar Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić koji je na konferenciji 'Izazov promjene', u organizaciji Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) i Zagrebačke burze, istaknuo potrebu snažnijeg razvoja trećeg mirovinskog stupa. Kao primjer izdvojio je Irsku i Poljsku koje već imaju takve sustave. 

– Nisam za to da se država miješa u individualne odluke, ali automatsko uključivanje jedna je od metoda koja bi mogla pojačati treći stup – rekao je Stojić.

Irska je tako od 1. siječnja ove godine pokrenula program MyFutureFund, u kojem zaposlenik u početnoj fazi izdvaja 1,5 posto bruto plaće, poslodavac uplaćuje jednak iznos, a država dodaje još 0,5 posto. Poljska s druge strane je 2019. godine počela uvoditi program mirovinske štednje PPK. Prema podacima za kraj kolovoza ove godine, u programu je sudjelovalo približno 4,47 milijuna ljudi, a stopa sudjelovanja dosegnula je 62,3 posto.

Razvoj life cycle modela

Stojić smatra da dodatna mirovinska štednja može postati i važan instrument privlačenja i zadržavanja zaposlenika jer bi uplatama  u dobrovoljne mirovinske fondove mogli proširiti postojeće pakete pogodnosti te zaposlenicima ponuditi novi oblik nagrađivanja. Naravno, mogućnost poticaja već postoji u Hrvatskoj. No, pitanje je koliko su postojeći poticaji dovoljni da bi se treći stup počeo razvijati brže. 

Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste Plavi društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, smatra da hrvatski sustav ima dobre temelje, ali da su državni poticaji i porezne olakšice premali da bi potaknuli snažniji rast dobrovoljne mirovinske štednje. Upozorio je da se njihova vrijednost ne može promatrati odvojeno od rasta plaća i životnog standarda. Prema njegovim riječima, u posljednjih desetak godina plaće su se znatno povećale, dok poticaji nisu pratili taj rast, zbog čega je njihov relativni značaj danas osjetno manji nego prije.

Vlaić je kao primjer drukčijeg pristupa trećem stupu izdvojio Sloveniju, u kojoj dodatna mirovinska štednja ima važniju ulogu, veću uključenost poslodavaca te porezne pogodnosti. Također, Vlaić budućnost domaćeg mirovinskog sustava vidi u većoj fleksibilnosti ulaganja i razvoju takozvanog life cycle modela. Riječ je o pristupu u kojem se struktura ulaganja prilagođava životnoj dobi štediše i vremenu preostalom do umirovljenja. 

Iako i sam podržava ideju automatskog uključivanja zaposlenika, Vlaić upozorava da pritom treba paziti da treći stup ne izgubi svoju dobrovoljnu prirodu i ne pretvori se u još jedan obvezni drugi stup. 

Treći stup važan i za inovacije

Na potrebu snažnijeg razvoja dobrovoljne mirovinske štednje upozorila je i Melita Čičak, glavna ravnateljica Uprave za mirovinski sustav Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Rekla je da su posljednjih godina, posebno tijekom 2024., napravljeni važni pomaci u mirovinskom sustavu, ali i da je pred Hrvatskom još mnogo posla. Prema njezinu mišljenju, sustav mora postati fleksibilniji, a građane je potrebno ranije potaknuti na razmišljanje o prihodima koje će imati nakon umirovljenja.

– Moramo diverzificirati prihode u starosti i raditi na financijskoj pismenosti, a ne računati samo na generacijsku solidarnost. Moramo doprijeti do ljudi na vrijeme jer se danas za mirovinu pita tek pred mirovinu, a to treba krenuti puno prije – poručila je Čičak.

Čičak smatra da se građani u budućnosti neće moći oslanjati isključivo na primanja iz prvog i drugog mirovinskog stupa, zbog čega dobrovoljna štednja mora biti fokus rasprava. Državni poticaji mogu pomoći u povećanju interesa, no, prema njezinu mišljenju, ne bi smjeli biti jedini razlog za ulazak u treći stup. Čičak je naglasila i da Ministarstvo prati europske modele mirovinske štednje te da Hrvatska već ima dobar sustav, ali da ga treba nastaviti prilagođavati novim okolnostima. Kao jedan od primjera veće fleksibilnosti navela je mogućnost jednokratne isplate do 20 posto mirovinske štednje iz drugog stupa, koja je uvedena početkom 2024. godine. 

No, treba imati na umu da mirovinska štednja ne donosi korist samo budućim umirovljenicima. Kako je rekao Stojić, razvijeni mirovinski fondovi predstavljaju važan izvor kapitala, a upravo je takvo financiranje potrebno ako želimo povećati ulaganja i inovacije.