Žigman: Izbjeći ćemo recesiju i slučaju najgoreg energetskog šoka

Hrvatsko gospodarstvo neće potonuti u recesiju čak ni u slučaju najgoreg energetskog šoka, koji uključuje cijenu barela nafte iznad 130 dolara, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Ante Žigman na konferenciji Zagrebačke burze i fondovske industrije koja se održava u Poreču. U tom slučaju rast BDP-a usporio bi na 1,5 posto. U izlaganju naslovljenom 'Između povoljnih vjetrova i novih oluja: kojim će putem gospodarstvo krenuti?' guverner je istaknuo da je hrvatsko gospodarstvo posljednjih godina raslo osjetno brže od pretpandemijskog trenda.

– No, sada se očekuje nešto umjereniji rast od 2,4 posto – kazao je Žigman. Kompozicija ekonomskog rasta i dalje je uglavnom utemeljena na osobnoj potrošnji i investicijama. Što se tiče potonje komponente BDP-a, daljnji rast investicija ovisit će o priljevu novca iz europskih fondova, ali i ishodu pregovora oko novog Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije.

Znatno sužen fiskalni prostor

Inflacija, neizbježna tema, opet je u fokusu uslijed rata na Bliskom istoku i Ukrajini, što je cijenu energije lansiralo na razine koje se više ne mogu predvidjeti, kazao je guverner. Po očekivanju HNB-a, inflacija će zabilježiti višu razinu od očekivanja, trenutno je iznad četiri posto, a velika je šansa da će na tim razinama ostati još neko vrijeme. No, iduće godine očekujemo usporavanje i smirivanje situacije na energetskom tržištu, a time i inflacije, naglasio je Žigman.

Guverner je tijekom izlaganja podsjetio da se Hrvatska približila stopama rasta inflacije u eurozoni. Drugim riječima, razlika između 'hrvatske' i 'europske' inflacije znatno se smanjila, te smo sada oko prosjeka članica eurozone. Kad je riječ o mogućim scenarijima za kretanje inflacije, Žigman je istaknuo kako se sada nalazimo u području nepovoljnog scenarija koji uključuje cijenu nafte između 90 i 100 dolara za barel, što sugerira stopu inflacije od četiri posto. Najnepovoljniji scenarij značio bi naftu skuplju od 130 dolara.

U osvrtu na stanje javnih financija, guverner je naglasio kako je fiskalni prostor znatno sužen, u tom kontekstu treba gledati na očuvanje sadašnje razine kreditnog rejtinga. Naime, agencije za kreditni rejting uvijek postavljaju pitanja oko pravca fiskalne politike. Ona je u Hrvatskoj posljednjih godina bila dosta prociklična i time suzila prostor za odgovor na nepovoljne scenarije.

Domaće gospodarstvo svoju je konkurentnost u prošlosti uglavnom temeljilo na komponenti rada, no to više neće biti održivo. Naime, znatno su porasli troškovi rada, a po stopi rasta troška rada Hrvatska je pri vrhu među članicama eurozone. Unatoč tome, robni izvoz pokazuje otpornost. Žigman se osvrnuo i na cjenovnu konkurentnost koja je izražena u turističkom sektoru. Kako je kazao, stope rasta turizma i dalje su pozitivne, no gubimo zamah koji smo imali prethodnih godina, što je vidljivo u gubitku udjela u odnosu na glavne takmace, Grčku, Cipar i Maltu.

Europa gubi dah

Kad je riječ o konkurentnosti europskog gospodarstva, činjenica je da Europa gubi dah na globalnom tržištu, a njezin udjel preuzima Kina. - EU dnevno bilježi deficit od milijardu eura u robnoj razmjeni s Kinom. 'China shock 2.0' pogađa europsku industrijsku bazu, poglavito ključne sektore automobilske i kemijske industrije – poručio je Žigman. EU je u to stanje gurnula ovisnost o energentima koje sada plaćamo po nekoliko puta višoj cijeni nego prije 2022. godine.

Domaće tržište kapitala ponovno je u procvatu, nakon višegodišnjeg odsustva na njega se vraćaju i mali ulagači, no financijska industrija trebala bi ih pripremiti na mogućnost ozbiljnije korekcije kako se ne bi opet razočarali, glavna je poruka Anamarije Staničić, zamjenice predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).

Anamarija Staničić, zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga

Staničić je održala prezentaciju pod nazivom 'Domaći tržišni zamah pod oblacima globalne neizvjesnosti: Znak za uzbunu ili novo normalno'. Kako je rekla, hrvatsko tržište danas bolje izgleda nego prije 10 ili 15 godina. - Ne možemo zanemariti da je došlo do poboljšanja situacije, mimo pokazatelja rasta cijena dionica i rasta indeksa. Prošle godine je rast dioničkog indeksa iznosio iznad 20 posto, a kad se uključe dividende, povrat je još veći. U dosadašnjem dijelu ove godine također se bilježi dobar rezultat – istaknula je Staničić.

Mnogo važnije pitanje jest zašto cijene hrvatskih dionica rastu? Staničić smatra da je to prije svega posljedica povoljnog ekonomskog okruženja i dobre investicijske klime, a ne neopravdanog ulagačkog optimizma. - U zadnjih deset godina snažno se promijenila percepcija i makroekonomska slika Hrvatske. Danas je situacija takva da možemo biti jako zadovoljni, imamo snažan rejting, javni dug ispod 60 posto vrijednosti BDP-a, investitori nas percipiraju stabilno – naglasila je Staničić.

Optimizam, ali ne i euforija

Iako imamo razloga za optimizam, to ne treba prerasti u euforiju. Naime, mali ulagači koji su dobrim dijelom napustili tržište nakon krize 2008. vraćaju se na tržište i uključuju se u sustav. To pokazuje i podatak da je sektor financijskih usluga dosegnuo povijesno visoke razine od 50,4 milijarde eura, uz rast veći od 70 posto od 2020. godine. Rast vrijednosti imovine dogodio se u svim segmentima financijske industrije.

U tom kontekstu, Hrvatski investicijski račun sljedeći je korak u razvoju tržišta kapitala. Staničić je ocijenila da je po tom pitanju učinjen odličan posao. – Ministarstvo financija ga nije moglo napraviti jednostavnijim i privlačnijim. Ne postoji povoljniji porezni tretman ulaganja u Europi – naglasila je Staničić.

Međutim, nije sve ružičasto. Kako je kazala, živimo u turbulentnim vremenima koja oblikuju geopolitičke napetosti, tehnološka utrka što će utjecati na sve ekonomije svijeta te pitanje stabilne opskrbe energijom. - Pitanje je hoćemo li duže živjeti u razdoblju viših kamatnih stopa. Danas nije dovoljno razumjeti okolnosti na hrvatskom tržištu, već kako globalno tržište utječe na kretanje na domaćem – istaknula je.

Naime, veliki dio rasta stranih tržišta generiran je rastom cijena dionica 'Veličanstvenih sedam' američkih tehnoloških kompanija, a to je prilično velik koncentracijski rizik. - Neće biti pitanje koliko će se malih ulagača privući na tržište, već što će s njima biti kad se dogodi prva ozbiljnija korekcija. Moramo i dalje raditi na financijskoj pismenosti kako masa malih ulagača ne bi imala pogrešna očekivanja – kazala je Staničić. Dodala je kako je tržište dovoljno sazrelo da možemo otvoreno razgovarati o rizicima ulaganja.

Duži ostanak na tržištu rada

Neto imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova tijekom prošle godine porasla je na 1,66 milijardi eura, a rast interesa za treći mirovinski stup nastavio se i ove godine. Prema posljednjim podacima Hanfe, na kraju kolovoza dobrovoljni mirovinski fondovi imali su više od 515 tisuća članova, dok su obvezni mirovinski fondovi imali preko 2,4 milijuna članova.

Kako je istaknula Melita Čičak, glavna ravnateljica Uprave za mirovinski sustav u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, prosječna mirovina u posljednjih je deset godina nominalno porasla za približno 113 posto. Istodobno, na jednog korisnika mirovine dolazi svega 1,46 osiguranika, što predstavlja jedan od ključnih izazova za održivost mirovinskog sustava.

- Danas u Hrvatskoj imamo 1,2 milijuna umirovljenika. U državnom proračunu planiramo 10,2 milijarde eura za mirovine. Sada nam je vrlo važan fokus motivirati hrvatske građane za duži ostanak u svijetu rada – rekla je Čičak, dodajući da Hrvati u prosjeku rade 32 godine, naglašavajući pritom važnost educiranja stanovništva.

- Građani moraju razumjeti što je kapitalizirana štednja. Moraju razumjeti proizvode, koje posljedice za njih nosi isplata mirovine bez usklađivanja s inflacijom, što dizanje 20 posto s računa prije mirovine znači za njih… - govorila je Čičak, dodajući da je zadatak za one koji grade sustav da ga učine prilagodljivim svim izazovima.

Matej Bule, državni tajnik u Ministarstvu financija

Osim Čičak, na konferenciji je govorio i državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule. On se osvrnuo na razvojni put hrvatskog gospodarstva u proteklim desetljećima, navodeći da on nije bio jednostavan te je bio obilježen integracijskim procesima.

Građani zaradili 430 milijuna eura

- Svi su znali da je pravi put ekonomska integracija s ostatkom Europe. Danas smo ipak na razini razvoja koja je znatno viša. Imamo snažan rast gospodarstva i jednu neobično dugu uzlaznu fazu razvoja. Sada ulazimo u jednu fazu rasta koja će biti obilježena time da će komunikacija politika i strategija biti znatno teža. Imamo ekonomiju od gotovo sto milijardi eura, a promet na Burzi od jedne milijarde. Na svima nama je da taj promet bude viši i zato idemo dalje u razvoj tržišta kapitala – rekao je Bule.

Osvrnuo se državni tajnik i na izdanje nacionalnih financijskih instrumenata. Kako je rekao, hrvatski građani su od narodnih obveznica i trezoraca zaradili 430 milijuna eura kamata, a nakon uspješnog izdanja nacionalnih instrumenata vjeruje i u uspješnost projekta Hrvatskog investicijskog računa.

- Napravili smo to administrativno najjednostavnije i najpovoljnije za građane. Nadamo se da će HIR, kao i inicijativa vezana uz narodne obveznice i trezorce, polučiti značajan rezultat i da će velik broj građana iskoristiti tu priliku – rekao je Bule.

Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze

Na HIR se u svom uvodnom govoru na konferenciji osvrnula i predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić. - Mislim da je Ministarstvo financija stvorilo jedno okruženje u kojem će hrvatski građani još slobodnije moći investirati i osigurati sredstva za budućnost – rekla je Gažić.