Veliki mirovinski fondovi smanjuju izloženost američkim dionicama

Najveći globalni mirovinski fondovi, nakon godina postizanja rekorda, sve su više počeli smanjivati izloženost američkim dionicama. Problem im, tvrde, nije sama umjetna inteligencija, nego činjenica da su Nvidia, Microsoft, Alphabet i još nekoliko tehnoloških divova postali toliko veliki da ulaganje u američke i globalne indekse sve više znači računanje na rast istih kompanija i isti investicijski ciklus u AI.

Prema istraživanju Financial Timesa, nekoliko velikih mirovinskih fondova već je smanjilo izloženost američkom tržištu u odnosu na udio koji američke dionice imaju u globalnim burzovnim indeksima. Australian Retirement Trust, koji upravlja s oko 260 milijardi dolara, kanadski La Caisse s približno 388 milijardi dolara imovine te britanski People's Pension s oko 45 milijardi funti tako namjerno drže manje američkih dionica nego što bi ih imali da jednostavno prate strukturu globalnog tržišta.

To ne znači da veliki institucionalni ulagači okreću leđa američkom tržištu niti da očekuju pucanje AI balona. Njihov je problem koncentracija. Rast tržišne vrijednosti najvećih tehnoloških kompanija povećava njihov udio u burzovnim indeksima, pa portfelji koji bi trebali biti diverzificirani prema državama i sektorima postaju sve više ovisni o poslovanju nekoliko kompanija.

Australian Retirement Trust, drugi najveći australski mirovinski fond, ove je godine smanjio izloženost američkim dionicama u odnosu na njihov udio u indeksu MSCI World. Viši portfeljni menadžer Jimmy Louca ne očekuje scenarij poput pucanja dot-com balona, ali smatra da su valuacije AI sektora i američkog tržišta općenito postale povišene.

Prema njegovoj procjeni, velik dio pozitivnih očekivanja već je ugrađen u cijene američke imovine, dok je dio burzovnog rasta otišao dalje od onoga što se može opravdati promjenama u fundamentalnim pokazateljima. ART zato želi povećati diverzifikaciju kroz druga tržišta i druge klase imovine.

Najvažniji čimbenik je AI rizik

Sličnim putem ide i kanadski La Caisse. SAD je i dalje njegovo najveće dioničko tržište, ali fond povećava ulaganja izvan najvećih tehnoloških kompanija. Vincent Delisle, izvršni potpredsjednik i čelnik odjela za likvidna tržišta, smatra da u sadašnjim okolnostima nije dovoljno promatrati samo valuacije, nego i koliko je održiv očekivani rast dobiti kompanija.

AI rizik, kaže Delisle, postao je jedan od najvažnijih čimbenika pri odlučivanju o raspodjeli dioničkih ulaganja. Problem je što su ulagači koji su posljednjih godina inzistirali na diverzifikaciji pritom zaostajali za tržištem. Najveće tehnološke kompanije snažno su nadmašivale ostatak burze, pa je svaki portfelj s manjim udjelom tih dionica u pravilu ostvarivao slabiji rezultat od indeksa ponderiranih tržišnom kapitalizacijom.

Upravo su takvi indeksi postali središte problema. Nvidia, Alphabet, Microsoft i ostale kompanije povezane s AI investicijskim ciklusom posljednjih su godina nosile velik dio rasta S&P-a 500, a više od trećine tržišne kapitalizacije indeksa danas otpada na velike kompanije povezane s umjetnom inteligencijom.

To znači da povećavanje izloženosti američkim dionicama za velike institucionalne ulagače sve češće zapravo znači dodatno povećavanje izloženosti nekolicini tehnoloških kompanija.

Koncentracija se prelila i na globalne indekse. Američke dionice čine približno 64 posto indeksa MSCI ACWI, pa investitori koji pasivno prate globalno tržište automatski dobivaju vrlo visoku izloženost SAD-u.

Britanski People's Pension trenutačno drži američke dionice na oko 49 posto glavnog globalnog dioničkog portfelja, u odnosu na 53 posto krajem prošle godine. To je osjetno ispod približno 64-postotnog američkog udjela u indeksu MSCI ACWI.

Sve više onih koji planiraju smanjiti izloženost SAD-u

Glavni investicijski direktor fonda Dan Mikulskis upozorava da se problem koncentracije dodatno pojačava širenjem pasivnog investiranja. Kada tržišna kapitalizacija najvećih tehnoloških kompanija raste, raste i njihov udio u indeksu. Fondovi koji ga prate zatim automatski moraju usmjeravati još više kapitala u iste dionice.

Rezultat je svojevrsni zatvoreni krug: rast cijena povećava težinu kompanije u indeksu, veća težina privlači dodatni kapital, a dodatni kapital povećava njezin utjecaj na ukupno tržište.

Da zabrinutost nije ograničena na nekoliko mirovinskih fondova pokazuje i istraživanje konzultantske kuće Marsh provedeno među 430 globalnih institucionalnih ulagača koji zajedno upravljaju imovinom većom od pet bilijuna dolara. Otprilike trećina njih planira u idućih 12 mjeseci smanjiti izloženost američkim dionicama, dvostruko više nego godinu ranije.

Broj institucija koje planiraju smanjivati izloženost SAD-u pritom je premašio broj onih koje je namjeravaju povećavati.

Marsh upozorava da su glavni američki indeksi postali toliko koncentrirani u nekoliko tehnoloških divova da tradicionalna geografska diverzifikacija više ne znači nužno i stvarnu diverzifikaciju rizika. Portfelj može formalno biti široko raspoređen, a da mu rezultat i dalje dominantno ovisi o nekoliko kompanija i nastavku snažnog ciklusa ulaganja u umjetnu inteligenciju.

Danski mirovinski fond ATP, koji upravlja s više od 100 milijardi dolara, zasad nije objavio veće smanjenje ulaganja u SAD, ali pozorno prati valuacije i koncentraciju tržišta. Njegov glavni investicijski direktor Mikkel Svenstrup upozorava da sadašnje cijene dionica već podrazumijevaju vrlo snažan rast dobiti u sljedećim godinama. Kompanije ta očekivanja mogu ispuniti, ali što su ona viša, to je i tržište osjetljivije na svako razočaranje.