Pola milijarde eura koje ostaju u Hrvatskoj

Više od 477,4 milijuna eura. Broj je impresivan, ali tek kada se rastavi na proizvodnju, dobavljače, radna mjesta, poreze i potrošnju, postaje jasno što zapravo znači za hrvatsko gospodarstvo.

Upravo je ona bila u središtu predstavljanja nove 'Studije socioekonomskog utjecaja Coca-Cole u Hrvatskoj' održanog u zagrebačkoj Esplanadi, hotelu koji je 1925. otvoren za putnike Orient Expressa i koji je desetljećima jedno od važnih mjesta domaćega poslovnog i društvenog života. U njegovoj dvorani, među povijesnim detaljima i pod crvenim Coca-Colinim vizualima, okupili su se zaposlenici kompanije, predstavnici velikih kompanija, HUP-a i HGK-a, Europske komisije, obrazovnog sustava i politike, koji su imali prilike čuti kako se brojevi prevode u stvarni učinak poslovanja.

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca, predstavio je rezultate studije i naveo da se od ukupnih 477,4 milijuna eura doprinosa, 92,5 milijuna odnosi na vrijednost koju Coca-Cola stvara izravno, a čak 384,9 milijuna eura nastaje u njezinu lancu vrijednosti. Svaki euro dodane vrijednosti koji se izravno stvori u Coca-Colinu sustavu, prema studiji, podupire još 4,16 eura u ostatku hrvatskoga gospodarstva.

Put zagrebačke punionice

Drugim riječima, ekonomski život jedne boce ne završava kada izađe iz zagrebačke tvornice. Tada tek počinje njezin put kroz dobavljače, trgovinu, ugostiteljstvo, logistiku i potrošnju.

Coca-Cola napitke u Zagrebu proizvodi još od 1968. godine, a gotovo šest desetljeća poslije lokalna proizvodnja i dalje čini velik dio poslovanja. Točnije, više od tri četvrtine bezalkoholnih napitaka koje je Coca-Cola HBC prošle godine plasirala na hrvatsko tržište proizvedeno je u Hrvatskoj. Još je zanimljiviji podatak da više od 75 posto svakog eura koji potrošači daju za Coca-Coline proizvode ostaje u domaćem gospodarstvu. A tih 75 centi raspršuje se na različite strane.

Sustav danas surađuje s više od 2,2 tisuće domaćih dobavljača i 33 tisuće kupaca. Na jednoj strani mogu biti velike industrijske kompanije, na drugoj mali ugostitelj na obali, između njih logistika, ambalaža, usluge, trgovina i svi oni poslovi koji potrošači najčešće ne vide dok naručuju omiljeno piće.

Dimitris Rompis, glavni direktor Coca-Cole HBC Adria

– Već skoro 60 godina Coca-Cola proizvodi napitke u Zagrebu i sastavni je dio hrvatskoga gospodarstva. Ova studija pokazuje vrijednost koju zajedno stvaramo, naš doprinos snazi hrvatskoga gospodarstva i konkurentnosti domaćih poduzeća – rekao je Dimitris Rompis, glavni direktor poslovne jedinice Coca-Cola HBC Adria.

Da mreža nije samo velika nego i sve šira pokazuje usporedba s prethodnom analizom. Studija za 2023. procjenjivala je Coca-Colin doprinos hrvatskom gospodarstvu na 387 milijuna eura, uz 1752 domaća dobavljača i više od 31 tisuće kupaca. Dvije godine poslije, gospodarski doprinos veći je za približno 90 milijuna eura, odnosno nešto više od 23 posto, a broj domaćih dobavljača porastao je za više od četvrtine.

Utjecaj na radna mjesta

Ako su stotine milijuna eura ipak ponešto apstraktne, broj zaposlenih lakše je zamisliti. Coca-Cola u Hrvatskoj izravno zapošljava 548 ljudi. No njezino poslovanje, prema studiji, podupire ukupno oko 8,6 tisuća radnih mjesta duž cijelog lanca vrijednosti.

Taj je omjer prilično upečatljiv: na svako radno mjesto unutar Coca-Colina sustava dolazi još petnaest radnih mjesta u ostatku gospodarstva.

Osim što taj rast svjedoči o većoj aktivnosti kompanije, govori o širenje mreže tvrtki i ljudi uključenih u proizvodnju, distribuciju, prodaju i potrošnju.

Rasprava nakon predstavljanja studije odmaknula se od samih brojeva. Na panelu 'Vrijednost koja ostaje: Partnerstva za konkurentniju Hrvatsku', koji je moderirala Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, uz Rompisa su sudjelovali Zdravka Demeter Bubalo iz Ina Grupe, Karlo Tomašić iz Alple, Ksenija Beljan, predsjednica Zajednice ugostiteljsko-turističkih škola Hrvatske, te Hrvoje Stojić.

Razgovor se vrtio oko vrlo praktičnog pitanja: što kompanijama danas nedostaje da bi mogle rasti brže i stabilnije? Kapital i tehnologija samo su dio odgovora, a drugi su kvalitetni dobavljači, ljudi s pravim znanjima i obrazovni sustav koji dovoljno brzo prati potrebe tržišta rada.

Drugim riječima, za veliku kompaniju nije dovoljno da sama bude efikasna, važno je i može li mreža oko nje pratiti ritam rasta, promjene u tehnologiji i nova očekivanja tržišta.

Što ostaje u Hrvatskoj

U tu se sliku uklapaju i ostali brojevi iz studije. Coca-Cola je tijekom godine u proizvodnju u Zagrebu i imovinu diljem Hrvatske uložila 13,9 milijuna eura, a ukupni porezni doprinos sustava i aktivnosti povezanih s njegovim poslovanjem procijenjen je na 231,8 milijuna eura.

– Kada govorimo o uspješnosti hrvatskoga gospodarstva, često govorimo o stopama rasta, investicijama, izvozu ili zaposlenosti. No iza svakog od tih pokazatelja stoje konkretne kompanije, njihovi zaposlenici, dobavljači, kupci i partneri – naglasio je potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Studija koju su naručili Coca-Cola HBC Hrvatska i Coca-Cola Adria, a provela međunarodna konzultantska kuća Steward Redqueen, zato ne zbraja samo ono što kompanija stvara izravno. Modelom input-output računaju se i učinci koji nastaju kod dobavljača, njihovih dobavljača te potrošnjom zaposlenih u cijelom tom lancu. Zbog toga je ukupni ekonomski učinak znatno veći od onoga što se vidi u poslovnim knjigama jedne kompanije.

Osim gospodarskih pokazatelja, studija bilježi i ulaganja u zajednicu. Tijekom 2025. Coca-Cola je izdvojila 323 tisuće eura za projekte povezane sa zaštitom okoliša, obrazovanjem, osnaživanjem mladih i aktivnim načinom života, među njima i za Sportske igre mladih. U posljednjih pet godina ukupna ulaganja u takve projekte premašila su 1,4 milijuna eura.

Bogdan Chirita, generalni direktor Coca-Cole Adria, poentirao je da ekonomska vrijednost koju kompanija stvara seže daleko izvan njezinih pogona, odnosno da je poslovni sustav oko njihovih proizvoda, gotovo šest desetljeća nakon što su počeli proizvoditi u Zagrebu, postao veći od same tvornice.

Zato je od svih milijunskih iznosa predstavljenih u Esplanadi možda najvažniji ipak onaj najmanji: od svakog eura potrošenog na Coca-Coline proizvode više od 75 centi ostaje u Hrvatskoj. Tih 75 centi zapravo najbolje govori koliko je velik onaj početni broj.