Lider je, kao i svake godine, objavio ekskluzivnu publikaciju 1000 najvećih u kojoj detaljno analiziramo poslovanje najvećih kompanija u Hrvatskoj. U toj smo publikaciji anketirali čelne ljude najvećih kompanija u Hrvatskoj. Donosimo njihove kolumne, a ovu je napisao Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede
Svakoj državi važno je imati snažan i otporan energetski sustav. To se potvrdilo i u aktualnoj krizi uzrokovanoj pandemijom bolesti COVID-19, koju je Hrvatska elektroprivreda kao stožerna nacionalna energetska tvrtka dočekala spremna i s visokom razinom korporativne sigurnosti te operativne i financijske stabilnosti poslovnog sustava. Zato smo mogli bez oklijevanja nastaviti s realizacijom plana investicija i ulaganjima u kojima je snažno zastupljena domaća komponenta. Mi u HEP-u shvaćamo svoju ulogu jednog od najvećih investitora u Hrvatskoj i pokretača gospodarstva i zato je u trenutku izbijanja krize bilo iznimno važno da nastavimo s realizacijom planiranih investicija.
Nastavak investicijskog ciklusa HEP-a važan je za razvoj i stabilnost hrvatskog gospodarstva, ali i za ispunjenje našeg primarnog cilja i zakonske obveze da možemo jamčiti visoku razinu sigurnosti opskrbe električnom energijom svih kupaca u Republici Hrvatskoj. Ne samo da investicijski ciklus HEP grupe nije zaustavljen ili usporen, već smo plan investicija za 2020. godinu utvrdili u do sada najvećem iznosu u povijesti Hrvatske elektroprivrede. Već smo prošle godine s 3,4 milijarde kuna ostvarili rast investicija na godišnjoj razini za više od 40 posto, a planom za ovu godinu postavili smo još ambicioznije ciljeve.
Iznimno smo zadovoljni financijskim rezultatima u 2019. godini jer je HEP grupa ostvarila dobit nakon oporezivanja od 1,4 milijarde kuna, što je u odnosu na 2018. godinu 37,9 milijuna kuna više. Također, preliminarni nerevidirani podaci za prvih šest mjeseci 2020. godine pokazuju ostvarenu dobit HEP grupe nakon oporezivanja od 960 milijuna kuna, što je 100 milijuna kuna više u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.
Naše investicije zahvaljujući angažiranju izvođača i dobavljača iz Hrvatske imaju snažan pozitivan učinak na bruto domaći proizvod i očuvanje radnih mjesta u hrvatskim tvrtkama te na jačanje ukupne poslovne aktivnosti u državi.
Želim naglasiti da povijesno visoku razinu investicija nismo planirali iznimno samo za 2020. godinu. S jednakim ćemo intenzitetom nastaviti investicijski ciklus s planiranim ulaganjima od 14,5 milijardi kuna u razdoblju od 2021. do 2024. godine.
U ovom trenutku u izgradnji imamo hidroenergetski sustav Kosinj/Senj2, najveći projekt HEP-a u samostalnoj Hrvatskoj, vrijednosti 3,4 milijarde kuna, novi visokoučinkoviti blok u Elektrani-toplani Zagreb, u koji ulažemo 900 milijuna kuna, vjetroelektranu Korlat vrijednosti 500 milijuna kuna, i šest sunčanih elektrana. Naš je plan do 2030. godine u proizvodnim kapacitetima imati novih 1.500 megavata, od čega 350 megavata u vjetroelektranama, a jednako toliko i u sunčanim elektranama. U sklopu obnovljivog scenarija nastavljamo i projekt eMobilnost.
Od početka projekta do danas, širom Hrvatske, u gradovima, na autocestama i drugim prometnicama, postavili smo gotovo 160 punionica za električna vozila. Projekt razvoja infrastrukture za električna vozila ujedno je odličan primjer našeg uspješnog povlačenja sredstava iz EU fondova.
Osim eMobilnosti, imamo još nekoliko takvih važnijih projekta: prekogranični projekt SINCRO.GRID, Pilot projekt uvođenja naprednih mreža u HEP ODS-u te dva projekta povećanja energetske učinkovitosti centralnih toplinskih sustava u Osijeku i Zagrebu. Na svim spomenutim projektima i još nekoliko manjih, HEP grupa je u posljednje tri godine iz Europe povukla sredstva u iznosu od oko milijardu kuna.
Hrvatska elektroprivreda je po izbijanju krize uzrokovane epidemijom bolesti COVID-19, nastojala svojim kupcima i korisnicima olakšati kriznu situaciju. Stoga smo intenzivirali digitalizaciju i online poslovanje s korisnicima/kupcima u svim društvima i djelatnostima. Primjerice, HEP Plin je započeo proces digitalizacije plinomjera nabavom ‘pametnih plinomjera’, a djelomično kroz projekt IoT senzora, koji je trenutno najveći hrvatski projekt interneta stvari (Internet of Things). Implementacija projekta omogućiti će digitalnu transformaciju HEP Plina, dok će krajnjim korisnicima omogućiti uvid u realnu potrošnju, procjenu troškova potrošnje, kao i analitiku povijesnih i trenutačnih podataka.
Stoga, u narednom razdoblju nastavit ćemo s realizacijom planiranih investicija te održavanjem financijske stabilnost poslovnog sustava, a kao jedan od glavnih prioriteta i dalje će nam biti sigurnost opskrbe, brza i kvalitetna usluga te postizanje jednakih uvjeta pristupa i korištenja mreže za korisnike na području cijele Republike Hrvatske.