Nova je porezna reforma trn u oku mnogih, a ono što je posebno zanimljivo je da novi porezni paket donosi i veću autonomiju jedinicama lokalne samouprave. Upravo je to bila tema panela na 15. godišnjem susretu gradonačelnika i poduzetnika, odnosno na konferenciji ’48 sati‘, u kojem su govorili državna tajnica Ministarstva financija Tereza Rogić Lugarić, gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić te gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.
– O decentralizaciji se u Hrvatskoj govorilo još od 2001. godine, a sada se željelo ozbiljnije krenuti u ovaj postupak i zapravo prvi puta dati veću autonomiju jedinicama lokalne samouprave – rekla je državna tajnica naglašavajući nekoliko puta da je Vlada RH željela lokalne čelnike učiniti autonomnijim.
– Lokalne jedinice će sada imati veću autonomiju i ovo je izlazak u novo područje, ali rekla bih da će se to pokazati kao jedna jako dobra stvar jer će se moći prilagoditi porezno opterećenje – izjavila je Rogić Lugarić dodajući da su lokalni čelnici u velikoj prednosti jer mogu prepoznati što njihovi građani uistinu žele.
Koliko god će ove izmjene biti novina, tvrdi Rogić Lugarić, brzo će se moći vidjeti da će sustav funkcionirati.
– Uvijek se može povećati porez na dohodak, možda će u početku to biti stvar uhodavanja, ali početna točka ove je reforme bila suficit u lokalnim proračunima tako da vjerujem da će ovo profunkcionirati – rekla je državna tajnica.
Gradonačelnik Dubrovnika je pak pohvalio poreznu reformu kada se govori o sustavnom davanju ovlasti jedinicama lokalne samouprave, no problem je, smatra, kada se daje ovlast gradovima kojima se ujedno kroz druge modele ‘ulazi u novčanik‘.
– Moramo biti korektni pa ako nam dajete prava i obveze, onda nam dopustite i prava i obveze za fiskalnu odgovornost – rekao je Franković dajući primjer da je Vlada nametnula više plaće vatrogascima koje će se isplaćivati iz proračuna gradova, dok ujedno iz gradske blagajne ubiru i država i županije.
– Nadam se da ćemo kroz skorašnji sastanak s premijerom uspjeti pojasniti što to jedinice lokalne samouprave žele. Često nas se prikazuje kao lokalne šerife, no ne smijemo zaboraviti da smo mi uvijek krivi za sve neasfaltirane ceste, za sve puknute cijevi, za zakašnjele autobuse, pokvarena ulična svjetla i slično. Mi moramo donositi nepopularne odluke i moramo znati da ako nam dajete ovlasti onda nam dajte potpune ovlasti, a ne ovako parcijalno – rekao je Franković.
Jedna od stavki novog poreznog paketa je i ‘brisanje‘ prireza što, prema gradonačelniku Koprivnice, nije ‘fer‘ jer je on ‘socijalno najkonkretniji‘. Složio se Jakšić i s Frankovićem rekavši da se uvijek tereti gradove dok dio financijskih sredstava ide i u županije.
– Vlada treba gledati na gradove kao svoje partnere. Nije mi jasno kako će se sada i u ovome naći nešto za županije – rekao je Jakšić koji je napomenuo i da se uvijek oko poreznih reformi napravi velika priča, ali nitko ne govori da se u ovakvim odlukama ‘igra‘ s prihodima gradova, a ne države.
Pa dok se gradonačelnici pitaju kako financirati i sufinancirati nove projekte koji će unaprijediti život u gradovima, državna tajnica Ministarstva financija kaže ‘ogledajte se u narodnim obveznicama i trezorskim zapisima‘, odnosno napomenula je da gradovi mogu izdavati municipalne obveznice što je ‘jako dobar način financiranja kapitalnih projekata‘.
– Kao što se krenulo s praksom na središnjoj razini može se i na lokalnoj – kazala je državna tajnica napominjući da prirez pak nije najpravedniji nego je to upravo porez na dohodak, a osim obveznica je spomenula da se uvijek mogu ostvariti javno-privatna partnerstva za projekte.
Ovom iznimno zanimljivom panelu tijekom kojeg se tražilo mjesto više prethodilo je kratko izlaganje dubrovačkog gradonačelnika na temu ‘Participativno budžetiranje‘ koje građanima omogućuje direktnu uključenost u kreiranje gradskog proračuna.
Ovakav sustav funkcionira tako da građani predlažu projekte, a gradske ih službe pregledaju kako bi utvrdile jesu li provedljivi te ih šalju na daljnje glasovanje kroz sustav e-građana.
– Od 233 projektna prijedloga njih 131 je obuhvaćen glasovanjem, a putem platforme Vox populi je glasalo ukupno 1144 građana – objasnio je Franković koji smatra da ovakav sustav funkcionira jer građani shvaćaju da se trebaju uključiti, isticati svoj projekt koji će se na kraju i realizirati.
– Nama je puno lakše donositi odluke u područjima u kojima se ljudi aktiviraju kroz participativno budžetiranje – zaključio je Franković.