Ero s onoga svijeta: Kako je Jakov Gotovac postao prvi hitmejker

Kad je 2. studenoga 1935. u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu prvi put izveden Ero s onoga svijeta, malo je tko mogao pretpostaviti da će predstava nadživjeti Kraljevinu Jugoslaviju, NDH, socijalističku Jugoslaviju i nastaviti aktivan život u samostalnoj Hrvatskoj.

Djelo skladatelja Jakova Gotovca i po libretu književnika Milana Begovića postalo je najizvođenija hrvatska opera koju je na pozornici zagrebačkog HNK vidjelo oko pola milijuna ljudi, izvedena više od 700 puta, i dalje je na repertoaru i sve najavljene predstave su rasprodane. 

Ero je i jedno od rijetkih domaćih glazbenih djela koje je istodobno osvojilo publiku, kritiku i inozemstvo, i prva je hrvatska opera prenošena na live streamu – 5. studenoga 2018. pratilo ju je gotovo 5000 gledatelja iz cijelog svijeta. 

Tko je Jakov Gotovac

Iza tog uspjeha stajao je Jakov Gotovac (1895.-1982.), jedan od najvažnijih hrvatskih skladatelja 20. stoljeća. Rođen u Splitu, velik dio života proveo je u Zagrebu kao dirigent i dugogodišnji ravnatelj Opere Hrvatskoga narodnog kazališta.

Dok su mnogi skladatelji njegovog doba inspiraciju tražili u velikim povijesnim ili mitološkim temama, Gotovac ju je pronašao u narodnoj glazbi, običajima i humoru dalmatinskog zaleđa. Upravo je spoj folklora, pučkog duha i operne tradicije omogućio da Ero istodobno osvoji i glazbene stručnjake i običnu publiku.

Gotovac je u operu ugradio ritmove, napjeve i ozračje Dalmatinske zagore te stvorio djelo koje zvuči istodobno pučki i operno. Priča o lukavom Mići koji se predstavlja kao 'Ero s onoga svijeta' pokazala se univerzalnom: publika se gotovo stoljeće smije istim dosjetkama i uživa u istim melodijama.

I opera i autor jači od svih sustava

Zanimljivo je da je i sam Gotovac nadživio nekoliko država i političkih sustava. Kao dirigent i skladatelj djelovao je još u Kraljevini Jugoslaviji, 1943. kratko je bio ravnatelj Opere Hrvatskoga narodnog kazališta, a nakon Drugog svjetskog rata bez prekida nastavio je karijeru u novoj državi. Do kraja života ostao je jedna od središnjih figura hrvatske glazbe, akademik i dobitnik najviših kulturnih priznanja. 

Time je na neki način dijelio sudbinu svog Ere: i skladatelj i njegovo najpoznatije djelo pokazali su se trajnijima od država, ideologija i režima koji su se smjenjivali oko njih. 

Upečatljivo završno kolo

Posebna je priča završno kolo opere. Dok mnoga operna djela žive samo unutar kazališnih zidova, pojedini dijelovi Ere odavno su izašli među ljude. Završno kolo postalo je svojevrsni zaštitni znak hrvatske operne glazbe i jedno od najprepoznatljivijih djela domaće klasične baštine.

Nije slučajno da je Ero postao najizvođenija hrvatska opera svih vremena. Izvodio se na brojnim europskim pozornicama, preveden je na niz jezika, a desetljećima nije silazio s repertoara hrvatskih opernih kuća. Malo se koje domaće glazbeno-scensko djelo može pohvaliti takvim životnim vijekom.

Novi život u obradi Leta 3

A onda je sedam desetljeća nakon premijere stigao neočekivan nastavak priče. Godine 2005. riječki Let 3 posegnuo je upravo za glazbom iz Ere i pretvorio je u jedan od svojih najpoznatijih hitova. Tako je melodija koju je Gotovac zapisao između dva svjetska rata dobila novi život među publikom koja možda nikada nije sjela u opernu ložu.

U tome je možda i tajna Ere. Dok su mnoge opere ostale zarobljene u vremenu u kojem su nastale, Ero s onoga svijeta postao je dio šire kulture. Poznaju ga ljubitelji opere, folkloraši, učenici glazbenih škola, ali i publika rock koncerata.

Besmrtni Ero u ovome svijetu

Možda je upravo to najveći kompliment Jakovu Gotovcu. Nije skladao samo najizvođeniju hrvatsku operu. Skladao je djelo koje se devedeset godina nakon premijere još uvijek izvodi na kazališnoj pozornici i na smotrama folklora, prepoznaje među ljudima koji možda nikada u životu nisu pogledali cijelu operu, a njen glavni zarazni glazbeni motiv i danas se rado sluša i pjevuši. 

Gotovac možda nije bio prvi hrvatski autor popularne pjesme, ali je među prvima stvorio djelo koje je živjelo kao suvremeni hit. Imalo je prepoznatljivu melodiju, osvajalo nove generacije publike, doživjelo stotine izvedbi i dobilo nove interpretacije desetljećima nakon nastanka. Zato nije pretjerano reći da je Jakov Gotovac bio među prvim hrvatskim hitmejkerima.