Ne smijemo štedjeti u kriznim vremenima, rekla je pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Grada Zagreba Mirka Jozić na okruglom stolu u sklopu 12. Susreta gradonačelnika i poduzetnika '48 sati'. Tema je bila 'Investicije u vrijeme krize i jedinice lokalne samouprave', a s Jozić su se složili njezini sugovornici koji su govorili o dobrim primjerima ulaganja u jedinicama lokalne samouprave.
Zaposlenost najviše ovisi o investicijama, no u vrijeme krize privatni se kapital povlači, a trenutna je situacija smanjila poslovne aktivnosti, neke i u potpunosti zaustavila, zbog čega je važnije nego ikad sačuvati razinu lokalne potrošnje.
Dubravko Bilić, gradonačelnik Ludbrega, rekao je da su lokalni prihodi ipak nešto rasli u ovoj godini, no posljednjih mjeseci padaju. Ali su stabilni, što je on protumačio na način da je ludbreško gospodarstvo, inače izvozno orijentirano – elastično.
- Ni jedna firma nije prestala s radom i pokazalo se da je dobro što smo se orijentirali na realni sektor – rekao je.
Dodao je da su gradovi i općine jedan od važnih partnera Vladi u povlačenju EU novca podsjetivši da smo u Hrvatskoj 2014. koristili za javne radove samo 90 milijuna kuna, da bi se prošle godine ta brojka popela na 1,8 milijardi kuna. Najveći je problem, naglasio je, to što su JLS-i ograničeni lokalnim budžetima, a projekti se moraju platiti da bi se poslije refundirali iz EU fondova, no tu država često sporo reagira. Istina, rekao je, postoje krediti HPB-a kojima se to može pokriti, ali ti manjkovi ružno izgledaju u proračunu. Bilo bi puno lakše kada bi država brže slala novac.
On je istaknuo da je Grad Ludbreg našao zajednički jezik s investitorima, no volio bi bolju suradnju s državom i oko poticajne stanogradnje.
- Već tri godine nemamo stanova za kupnju ili najam, a već dulje čekamo dozvolu za gradnju POS stanova. Sa županijom smo dogovorili osnivanje strukovnih škola koje mogu dati kadrove ludbreškim poduzetnicima, a omogućili smo i zaposlenicima iz Koprivnice da svoju djecu dovedu u školski produženi boravak. Sve je to poruka investitorima da su dobro došli – rekao je Bilić.
Marin Piletić, gradonačelnik Novske, pohvalio se rastom lokalnog budžeta sa 61 milijun kuna u 2018. na rekordnih 69 milijuna kuna lani. Nada se da pandemija neće utjecati na ovogodišnji budžet. OPodsjetio je da je HZZ najavio slijedeće godine bespovratnih 130 tisuća kuna za start upove, a Grad Novska će dodjeljivati 150 tisuća kuna, a sufinancirat će i s 3000 kuna plaće za novo radno mjesto tokom prvih šest mjeseci. Rekao je da su ove godine, usprkos svemu, dobili veliki broj startupova. Novska je jedini grad u Sisačko-moslovačkoj županiji u kojem raste broj poduzetnika i obrtnika, a podsjetio je i na vrlo uspješan projekt gaming industrije, prepoznate i u svijetu.
Mirka Jozić rekla je da je Zagreb doduše u ovoj godini imao pad proračuna, no planiraju staviti u funkciju neke nekretnine u suradnji s poduzetnicima koje su trebali i ranije riješiti. Navela je da je kriza zapravo prilika da se urade i neke stvari koje ranije nisu urađene iz raznih razloga, izrazivši nadu da će Grad Zagreb pratiti i bankarski sektor.
- Ideja je da gradsko zemljište prenesemo u trgovačko društvo i javnim natječajem tražimo dokapitalizaciju tog društva. U slijedećoj godini planiramo razne investicije, imamo Zagrebački holding, Vodovod i odvodnju koja priprema investicije vrijedne dvije milijarde kuna, tu je i ZET, sve su to veliki investitori – rekla je Jozić.
Diana Mudrinić, direktorica Inkubatora za nove tehnlogije Trokut Šibenik, rekla je da su već u dva mjeseca rada ostvarili dobre rezultate jer je sav prostor Inkubatora popunjen. Žele pomoći mladim poduzetnicima u povlačenju novca iz EU fondova, rekvalifikacije ka ICT-u, a startupovima su omogućili 50 posto popusta za najam. Osim toga, žele privući i digitalne nomade rješavanjem pitanja zdravstvenog osiguranja, što je strategija za slijedeću godinu.
- Nije samo turizam to što nudimo u Šibeniku, naši poduzetnici imaju puno toga za reći. U dva mjeseca Inkubator se pokazao kao potpuno opravdan – rekla je Mudrinić.
Marijana Bačić, potpredsjednica za Korporativnu prodaju i ICT usluge Hrvatskog telekoma, rekla je da je ta kompanija ozbiljno shvatila svoju društvenu ulogu u području u kojem se bavi. Imali su puno investicija, samo u pet godina uložili su 8,5 milijardi kuna, a ove su godine ostvarili rast investicija za desetak posto u optičku infrastrukturu i mobilne veze.
- Studija Ekonomskog instituta pokazala je da povećanjem brzine interneta omogućujemo razvoj poduzetništva, otvaraju se nova radna mjesta, a produktivnost se povećava za 50 tisuća eura po zaposleniku – rekla je Bačić.
Podsjetila je na neke ranije projekte vezane za Smart city poput onog u Dubrovniku gdje je riješen problem gužvi koristeći napredne tehnologije, kao i problem parkinga.
- Danas se puno priča o telemedicini, pametnoj poljoprivredi, no svega toga ne bi bilo da nemamo razvijenu infrastrukturu. Zato ćemo u narednom periodu nastaviti ulagati u infrastrukturu u manje dostupna područja. Spojit ćemo 150 tisuća korisnika koji nemaju pristup internetu – rekla je Bačić.