U zagrebačkom hotelu Westinu danas je nastavljena 12. Liderova konferencija 48 sati, najveći skup gradonačelnika, poduzetnika i znanstvene zajednice u Hrvatskoj, koja se i danas zbog epidemiološke situacije može pratiti online.
Danas su na rasporedu dva panela, prvi vezan uz mobilnost i promet u gradovima te drugi o strategijama povlačenja novca iz EU. Također, Hrvoje Galičić, savjetnik uprave HBOR-a će predstaviti kakvu podršku HBOR pruža u financiranju projekata jedinica lokalne i područne samouprave dok će Stjepan Čuraj, državni tajnik u ministarstvu financija, održati predavanje na temu 'Otpornost na krizu i novi financijski okviri'.
Na panelu 'Mobilnost i promet u gradovima' sudjeluju Ivan Hanžek, gradonačelnik Zaboka, Andro Krstulović Opara, gradonačelnik Splita i Saša Bart, partner u tvrtki Dyvolve. Održiva gradska mobilnost jedan je od glavnih izazova i važna tema za građane, a glavni izvor financijskih sredstava EU-a za gradsku mobilnost su europski strukturni i investicijski fondovi (RSI fondovi). Cilj je u konačnici razviti sustav efikasne prometne povezanosti, očuvanja okoliša i sigurnost.
Uskoro se mijenja Zakon o sigurnosti na cestama, a povod su nova električna vozila poput električnih romobila - čulo se na početku panela. Iako pozdravlja izmjene Zakona, Hanžek, gradonačelnik Zaboka, kaže da glavni problem nije prometna regulativa i propisi već prometna kultura, tj. nepostojanje prometne kulture u Hrvatskoj.
- Čini se da bez kazni nema ni promjena ponašanja – smatra Hanžek.
Zabok je dobro povezan cestovno i željeznički i sve ceste prolaze kroz Zabok. Međutim, infrastruktura koja bi bila nužna za kvalitetnije korištenje bicikala ne postoji - dodao je gradonačelnik Zaboka.
- Mi se volimo hvaliti turističkim biciklističkim rutama, no, iskreno, one su prometnice koje su obilježene u turističke svrhe, a one tehničke i sigurnosne strane su izuzetno opasne – kazao je Hanžek.
Ipak, nada se da će uskoro doći do promjene jer se upravo izrađuje studija koja je fokusirana na biciklističke staze. Također, već se krenulo u realizaciju biciklističko-pješačke staze dužine pet kilometara, a u realizaciji je i pravac Zabok – Sveti Križ Začretje – Krapina za koji su i susjedi Slovenci pokazali interes.
- Uz to, pred projektiranjem smo i biciklističke staze Zabok - Pregrada – kaže Hanžek.
Hanžek se dotaknuo i komunalne policije koja bi bila nešto iznad prometnih redara i imala bi neke ovlasti kao i policija.
- Nije problem pisati zakone i kazne, ali tko će sve to provoditi? – pita se Hanžek pa sam daje odgovor kako bi to mogla biti upravo komunalna policija.
Andro Krstulović Opara, gradonačelnik Splita kazao je da su velike državne investicije u mobilnost izostale u Splitu koji postaje veliki čvor, posebno u ljetnim mjesecima kada Grad postaje neprohodno područje.
- Zbog toga pozdravljam inicijativu o izmjenama Zakona – kaže Opara i dodaje da Split unatoč svemu radi na svojoj prometnoj infrastrukturi.
- Pri kraju smo izrade strategije o mobilnosti gradova koju smo napravili s partnerima iz Osla, Barcelone i još nekih prijateljskih gradova. Taj dokument će ugledati svijetlo dana za oko dva mjeseca. Moram reći da mi radimo više kanalno i surađujemo i s Hrvatskim cestama i ostalim čimbenicima u prometu. Tako radimo na zaobilaznicama oko grada Splita, a radimo i na rekonfiguraciji prometa u lučkom području – kaže Opara.
Kako bi javni prijevoz bio prioritiziran, Split je prije godinu dana kupio 51 novi autobus kako bi vožnja gradskim cestama građanima bila godnija.
Opara je dodao da je Split po nekim pokazateljima i najbiciklističkiji grad u Hrvatskoj, a 51 postaja za električne bicikle je tome zasigurno doprinijela, dok je vrijednost tog projekta bila oko 11 milijuna kuna.
Saša Bart iz tvrtke Dyvolve koja se bavi strategijama mobilnosti kaže da projekti mobilnosti traju od pet do sedam godina te da je problem nepostojanje konzistentnih planova kako pristupati izradi takvih strategija.
- Uspoređujući dobre prakse iz inozemstva na projektima na kojima smo sudjelovali kao partneri moram reći da se najbolji primjeri integriraju u nekoliko aspekata – kazao je Bart.
Bart kaže da u mnogim zemljama u konceptualnoj fazi projekta, tj. u ranim fazama sudjeluju i građani i mnogi steak holderi koji daju svoje sugestije kako bi sustav trebao biti kreiran.
- Iz našeg iskustva najstabilniji planovi su u nekim segmentima uključivali građane kako bi se čulo njihovo mišljenje i kako bi se smanjio njihov otpor na promjene – kaže Bart.
Zaključno dodaje da je glavni cilj Gradovima priotizirati javni prijevoz. U Hrvatskoj su to tramvajske i autobusne linije i one moraju biti takve da pružaju sigurnost, točnost i pouzdanost kako bi se građani prije odlučili na takav vid prijevoza, a ne na vlastite automobile.
- Sustav javnog prijevoza nije socijalni model, ljudi se moraju prebaciti na što veće korištenje javnog prijevoza – smatra Bart i dodaje kako u bogatijim zemljama više koriste javni prijevoz nego u onim siromašnijim te da je preduvjet koji će nam pomoći u toj tranziciji da se naprave zahvati i redizajn prometa unutar gradskih središta te da javni prijevoz mora biti prioritiziran.