Liderova konferencija ’Korporativno upravljanje u Hrvatskoj’ nastavljena je još jednim predavanjem, te panel raspravom.
Mislav Ante Omazić, profesor na ekonomskom fakultetu u Zagrebu u svojem izlaganju radnog naziva ’Uloga korporativnog upravljanja u razvoju društveno odgovornog poslovanja’ upozorio je na goleme probleme koji se nalaze pred hrvatskom ekonomijom.
– Istina se razvija u tri faze. Prvo se događa otpor, onda počinjemo polako podupirati istinu, pa ju tek onda prihvaćamo. Kako bi došlo do promjena i napretka moramo shvatiti u kako smo teškoj situaciji – kazao je Omazić.
Profesor smatra kako situacija za menadžere nikad nije bila teže, pošto resursa nikad nije bilo manje, dok istovremeno kritizira medije i njihov negativan stav prema hrvatskom gospodarstvu.
– Hrvati su robovi pasivne kulture optuživanja, tako da nije čudo da od svih Europljana imaju najgore mišljenje o poduzetnicima - objašnjava Omazić.
Kada govori o društvenim odgovornostima poduzeća u suvremenom društvu, Omazić naglašava kako se ona ne mogu o ovom trenutku krize brinuti za društvene teme, ali isto tako smatra kako im profit nikako ne smije biti najvažniji.
- Dionička društva u Hrvatskoj trebaju unaprijediti svoje prakse društvene odgovornosti i raditi ustrajno na tome da razviju strategije vezane uz taj problem. Društvena uloga poduzeća ima omnipotentnu tendenciju ali nije univerzalni lijek za sve društvene probleme – zaključuje Omazić.
Prvi okrugli stol dana, a čiji su moderatori bili glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović i Darko Tipurić, nosio je naziv ’Korporativno upravljanje u trgovačkim društvima u kojima lokalne samouprave imaju znatne ili većinske vlasničke udjele ’.
Je li privatizacija rješenje i može li uopće što promijeniti, zapitao je Tipurić sudionike rasprave. Davor Štern, zamjenik predsjednik Nadzornog odbora Zagrebačkog holdinga to smatra pitanjem svih pitanja.
– Čim se u upravljanje umiješa politika to je recept za propast. Govorim iz osobnog iskustva. No, država može biti dobar upravljač, ali politika mora biti prisutna isključivo u kontroli efekata, a ne da se temelju političke podobnosti postavljaju ljudi.
S njim se donekle složio i Ljubo Jurčić.
– Treba sagledati sve komponente priče. Koliko su privatnici upropastili našeg gospodarstva, kolika je danas vrijednost nekoć državnih, a danas privatnih tvrtki. Naravno da su privatnici bitni , ali ne privatizacija pod svaku cijenu. Trebamo stvoriti model koji najviše odgovara hrvatskom mentalitetu i poslovanju - priča Jurčić, te upozorava kako turizam i rentijerstvo ne smiju biti oslonci hrvatskog gospodarstva.
Poslovni konzultant Damir Novotny državu nikako ne želi vidjeti u biznisu.
– Država ne može biti dobar vlasnik. To nije prirodno stanje stvari, kao da od dalmatinskog kamena želite napraviti jastuk. Pravi heroji izlaska iz krize su Agrokor i Atlantic grupa – kaže Novotny.
Na njegovoj je strani i Davorko Obuljen, dožupan Dubrovačko-Neretvanske županije.
– Prije 10 godina bi vjerovao državi, danas smatram da ona nema što raditi blizu poduzeća - smatra Obuljen,
Alen Premužak iz Hrvatske Pošte i Zvonimir Mršić iz Podravke, dakle tvrtki u kojima je država većim ili manjim udjelom vlasnik nešto su suzdržaniji, te oboje tvrde da imaju autonomiju pri odlučivanju.
- Ili imate dobro korporativno upravljanje ili nemate. Koji bi to mogao biti interes države da drugačije razmišlja od ostalih dioničara? – retoričkim pitanjem završio je Mršić.