Žene mogu sve pa ih ni pandemija korona virusa nije spriječila da održe zanimljivu konferenciju i razmjene iskustva.
Ovogodišnja online konferencija u organizaciji Međunarodne mreže žena bila je posvećena izazovima s kojima su se žene suočile za vrijeme krize uzrokovane koronavirusom te razdoblju nakon krize. Konferenciju je otvorila Zaklada Konrad Adenauer koja je pozdravila ovakve inicijative. Vesna iz HGK je iznijela podatke
Ekonomski i politički kontekst poduzetništva u vrijeme krize
Uz moderatoricu Ivanu Radić, predsjednicu Međunarodne mreže poslovnih žena, govorile su Edita Dautović, predsjednica, Udruženje poduzetnica Crne Gore, Sanja Popović Pantić, predsjednica Udruženja poslovnih žena Srbije, Dragana Kokot, direktorica Sektora za ekonomsko-pravne poslove Privredna komora Republika Srpska, Vedrana Jelušić Kašić, Partnerica u Odjelu financijskog savjetovanja, Deloitte te Dženita Zirdum – članica Regionalne asocijacije žena, Sarajevo, BiH.
Edita Dautović je izjavila kako nisu imali posebnu pomoć za žene u poduzetništvu, ali crnogorska vlada je općenito nudila pomoć gospodarstvenicima. Žene nisu najzadovoljnije konačnim ishodom situacije u Crnoj Gori i okrenule su se više sebi, obitelji i nekim svojim aktivnostima i umijećima. Sanja Popović Pantić uočila je kako su žene u Srbiji smanjile poslovnu aktivnost, ali su, također, automatski povećale fokus na obitelj. Svaka kriza utječe na žene kao val koji ih vuče unatrag. Žene svaka kriza vrati par koraka unatrag i zbog toga ima je potrebna podrška. „Izazov s kojim smo se suočili ubrzali su neke procese, a time i digitalizaciju, povećalo korištenje interneta i svih dostupnih online instrumenata. Ženama digitalizacija nudi veći osjećaj uključenosti, jer recimo žive u udaljenim dijelovima Srbije.“
Dragana Kokot priznaje kako joj je najteža bila ta fizička udaljenost, ali i da su umrežavanja i mentorstvo važne za budućnost. „Ključ je u znanju, a preko noći smo se suočili s nekim situacijama koje nam nisu bile bliske. Žena ima više uloga, osim poduzetnice pa je ženama ponekad potrebno puno više želja, truda, energije pa jedna drugoj definitivno trebamo pomagati.“
Situacija u BiH nije baš sjajna i nije optimistična i bez same krize, pojasnila je Dženita Zirdum. „Mnoge žene rade na sebi i ova kriza ima taj pozitivan efekt, mi trenutno grlimo sebe, jer ne možemo zagrliti druge, osnažujemo sebe. Naši programi trebaju biti usmjerene na osnaživanje sviju nas.“ Zaključak Vedrane Jelušić Kašić je kako se žene boje snalaze u krizama od muškaraca i vidi doista puno pozitivnih reakcija. Inače je situacija teška za mala i srednja poduzeća, teško je ponovno uspostaviti kanale nabave. Puno nada se stavlja u Fond za oporavak ekonomije. Ono što rastužuje je to što je većina sredstava usmjerena na javni sektor.
Kako prebroditi krizu?
O tome Kako prebroditi krizu govorile su Nataša Cikač, direktorica, Cronata d.o.o., Dunja Bonacci Skenderović, direktorica, Bonacci d.o.o., Aleksandra Carvalho – direktorica, Mereor d.o.o., Nikolina Sretić, rukovoditeljica ljudskih potencijala i organizacijske kulture, Philip Morris Zagreb d.o.o., Ljiljana Vukelić, generalna direktorica Prijedorčanka d.o.o i Gordana Đurđević, direktorica, Slovo d.o.o. iz Beograda.
Nataša Cikač kaže kako je imala je sreću da je, zbog jednog projekta, i odlazila u ured i radila je cijelo vrijeme. „Ono što me brine je to što se ne zna što donosi budućnost i mislim kako bismo se morali snalaziti i pronalaziti nove mogućnosti poslovanja. Kriza nas svakako tjera na nove modele i načine rada i samo je pitanje kako ćemo se tome prilagoditi.“ Smatra kako se žene u kriznim situacijama bolje snalaze od muškaraca.
Aleksandra Carvalho kaže kako su računovođe zamijenili jednu ludnicu drugom. „Klijentima je trebala pomoć i uložila sam svoje vrijeme u svoje klijente, jer ako ne opstanu klijenti i moj posao je u krizi. Bilo je dosta teško organizirati posao i obiteljske obaveze i divim se ženama koje su uspjele raditi od doma bez pomoći“, priznajući da joj je majka najviše pomogla.
Nikolina Sretić dolazi iz velikog sustava, pa je prijelaz na rad od doma organizacijski prošao relativno lagano. „Bio je ovo potpuno drugačiji period za sve i izlazili smo u susret djelatnicima jer svatko je imao svoje izazove. Kontinuirano smo educirali zaposlenike vezano za rad od doma i kako se bolje organizirati i biti učinkovitiji, no uveli smo i ležernije sastanke kako bismo se ipak i neformalno podružili jedni s drugima. Našim je zaposlenicima, i njihovim obiteljima, omogućena i psihološka pomoć, kako bi se lakše nosili s cjelokupnom situacijom, a u samom početku smo jasno komunicirali da neće biti otpuštanja, niti smanjenja plaća.“
Kaže kako trendovi pokazuju kako se apsolutno ide prema tome da rad o kuće bude prisutan i u normalnim uvjetima, no takvi trendovi imat će puno širi utjecaj od same organizacije rada.
Ljiljana Vukelić većinu zaposlenika su poslali doma i nisu velika kompanije koja je lako mogla organizirati posao. „Trudila sam se ostati u kontaktu sa svim zaposlenicima“, priznaje i da su se trudili biti doista fleksibilni u svom poslovanju.
„Kriza je test profesionalnih sposobnosti i test našeg poduzetničkog karaktera. Proizvodno smo poduzeće i imamo veći broj radnika koji moraju biti u pogonima“, pojašnjava Gordana Đurđević. Diverzifikacija im je pomogla da se bolje snađu u nastaloj situaciji te kako je prioritet u poslovanju bila sigurnost i zaposlenika i klijenata.
„Prema statistici, u vrijeme pandemije, zlostavljano je 40% više žena u prvih šest mjeseci u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Nasilje utječe na produktivnost, zdravlje i sigurnost. Prema podacima iz ožujka, pet puta više žena je izgubilo posao u odnosu na muškarce i kriza vraća žene unatrag“, kaže Dunja Bonacci Skenderović koja se bavi nasiljem nad ženama i pruža usluge savjetovanja iz tema radne ravnopravnosti, te prevenciju spolnog uznemiravanja na radnom mjestu.
10 savjeta kako prebroditi krizu
Završna riječ ovoga panela data je Indiri Popadić, poslovnoj konzultantici i mentorici iz Novog Sada koja je dala konkretne savjete kako prebroditi krizu.
- Analizirati situaciju u branši, koje su se promjene dogodile na tržištu.
- Kontaktirajte klijente. Ne radite pretpostavke. Važno je ostati u kontaktu. Saznajte što vašim klijentima treba. Na osnovu saznanja, definirajte novu strategiju u odnosu na trenutno stanje na terenu.
- Imate li proizvod koji treba vašem klijentu ili ga treba tek osmisliti?
- Nemojte se bojati grešaka. One su lekcije na kojima učimo.
- Iskoristite ovaj period i radite na svom poslovanju.
- Pratite konkurenciju. Vidite kako se ona prilagodila.
- Koristite inovacije i nove tehnologije.
- Pojačajte marketing. Nemojte smanjiti ulaganje u marketing. Uložite u društvene mreže, web stranice.
- Otvorite nove kanale prodaje.
- Ne otpuštajte radnike. Jedan od najvećih resurse su zadovoljni radnici.
Žene u zelenom biznisu
Uz moderatoricu Snježanu Turaliju, vlasnicu, GREENiKA poslovnog savjetovanja, govorile su i Andjelka Toto Ormuž – voditeljica korporativnih poslova, Rockwool Adriatic d.o.o., Blaženka Mičević – vlasnica i direktorica, Agrodet d.o.o., Maja Bosanac – direktorica i event menadžerica, Eventful , Monika Kordić – suvlasnica i direktorica, Genius consulting d.o.o., Tanja Herr – vlasnica i direktorica, GreenBox d.o.o. i Vedrana Likan – partnerica i direktorica, Colliers International Hrvatska, Slovenija, BiH.
Vedrana Likan nas je podsjetila kako su 2008. godine su osnovali Savjet za zelenu gradnju i kako su oni jedna od najuspješnijih organizacija toga tipa. Od 2008. do danas se promijenila svijest i da se pojam zelenoga i u ekonomiji i u građevini proširio i puno dalje i dublje nego što se mislilo. Blaženka Mičević je prije četiri godine napravila zaokret u svojoj karijeri i postala poduzetnica. Bavi se upravljanjem poljoprivrednim zemljištem i nudi općenito sve usluge koje se mogu zamisliti, a vezane su uz zemljišta.
Monika Kordić pojašnjava kako uvijek razvijaju nešto novo i savjetuju poduzetnicima kako doći do novog izvora financiranja. „Važno je od ideje složiti projekt i pronaći način kako da taj projekt zaživi. Velika je alokacija financijskih sredstava za naredna razdoblja, ali je sve presporo.“ Maja Bosanac priznaje da je radeći za druge agencije shvatila da neće moći napraviti pomak koji je toliko htjela postići. „Odlučila sam se baviti održivim eventima koji minimiziraju negativne učinke održavanja evenata poput minimiziranja otpada, odustajanje od nekih akcija koje nisu ekološke, preko uključivanja osoba s invaliditetom u organizaciji te i samo smanjenje budžeta.“
Andjelka Toto Ormuž pojašnjava: „Novca ima, a trebamo biti pametni i znati kako doći do njih. Smatramo da prioritet treba dati zelenoj, energetskoj obnovi zgrada. Tu leže ogromne uštede.“ Nadovezujući se na njeno izlaganje Tanja Herr je pojasnila kako struka zna sve o zelenoj gradnji, ali nedostaje općenito edukacije i ponašanja u skladu s održivim životom.
Sve sudionice su jednoglasno zaključile kako se žene bolje snalaze u kriznim situacijama.
Jer… Zajedno činimo razliku!