U pandemiji su najlojalniji zaposlenici onih poduzeća koja tijekom cijele krize vrlo otvoreno komuniciraju o situaciji i aktivno ih uključuju u promišljanje o mogućim rješenjima, u donošenje odluka i njihovu provedbu
Prošla je godina bila pod utjecajem pandemije bolesti COVID-19, a čini se da ni ova, kako se sve počelo razvijati, neće donijeti drukčiji scenarij. Dok su svi čekali čudotvorna cjepiva nadajući se brzom povratku u normalu i nakon što su ona napokon odobrena, činilo se da se sve vraća na svoje mjesto. No farmaceutske kompanije razmišljale su malo drukčije (o vlastitom profitu) pa smo u novu godinu, umjesto sretni i zadovoljni, ušli pomalo razočarani jer se agonija samo produljila i još joj se ne vidi kraj.
Tu agoniju proživljavaju apsolutno svi, no posebno poslodavci, tvrtke i zaposlenici. Čelni ljudi poduzeća suočavaju se sa širokim spektrom problema, od sigurnosti na radnome mjestu, održavanja stabilnog poslovanja pa sve do neizbježne reorganizacije poslovanja. Promijenili su se i odnosi između poslodavaca i radnika. I dok bi radnici rado zadržali neke pogodnosti koje je donijela pandemija, poslodavci se što brže žele vratiti u normalu i 'okupiti piliće' na istome mjestu. Iako su i inače često na suprotstavljenim stranama jer o većini toga imaju različito gledište i različite interese, pandemija je tim odnosima donijela još izazova.
Kriza kao katalizator
Lojalnost zaposlenika godinama je u središtu pozornosti istraživača koji se bave ljudskim potencijalima, a protekla godina ponovno je upravo tu temu stavila u središte zanimanja istraživača i javnosti.
Kad razmišljamo o tome kako se odanost zaposlenika mijenjala tijekom pandemijskog razdoblja, ne postoji jednoznačan zaključak koji vrijedi za sve. Neke industrije i kompanije suočile su se s većim izazovima, neke s manjima, a nekima je ova globalna situacija koja nas je snašla čak pozitivno utjecala na poslovanje, no svakako nema kompanije koja nije iskusila njezine učinke. Poznato je da krize djeluju poput katalizatora, pa su se tako odnosi koji su inače bili narušeni i u kojima je vladala kultura nepovjerenja još više narušili, a one među kojima su vladali dobri odnosi i uzajamno povjerenje ova je kriza dodatno povezala i ojačala.
– Najveću promjenu sigurno je donio rad od kuće, koji više nije povlastica ili želja radnika, kao što je bio nekad, nego je postao obveza. No poslodavci još uvode različite mehanizme kontrole i tako šalju poruku da nemaju povjerenja u zaposlenike koji rade od kuće, a zaposlenici se suočavaju s izazovima integracije privatnog i poslovnog života te, zapravo, više ne rade od kuće, nego žive na poslu – kaže Darija Jakovljević, profesorica psihologije i izvršna direktorica u tvrtki Dekra zapošljavanje.
S druge strane, mnogo je tvrtki koje se prema svojim zaposlenicima danas odnose bolje nego ikada jer su prepoznale njihovu potrebu da se osjećaju sigurno i stabilno te koje ističu da se i angažman zaposlenika poboljšao tijekom krize.
Na pandemijsku krizu poduzeća su odgovarala na razne načine: neka su odmah otpustila zaposlenike da bi smanjila troškove, neka su se i potpuno ugasila, neka su pak zamrznula poslovanje i žive od državne pomoći, a neka su počela istraživati kako mogu preživjeti u novonastalim okolnostima, odnosno što mogu raditi, kako i što trebaju napraviti da bi što prije prilagodila model poslovanja tim uvjetima.
– Zaposlenici su u toj prvoj fazi krize uglavnom bili pasivni promatrači, tj. čekali su odgovor poduzeća na krizu da bi im postala jasna i njihova uloga u tome novom kontekstu. U tom trenutku njihov ostanak u poduzeću nije bio izraz odanosti, nego svojevrsnog ukopavanja u trenutačnu poziciju i zadržavanja statusa quo jer su bili zbunjeni zbog novonastale situacije. Budući da je cijelom tržištu bilo jednako teško, nisu vidjeli nikakav razlog za odlazak nekamo drugamo. Trebali su sigurnost i nadali su se da će ju moći ostvariti na trenutačnome radnome mjestu – govori Tanja Pureta, profesorica psihologije i direktorica tvrtke Ramiro.
Što smo još saznali o lojalnosti, kakva je to prisilna lojalnost, a kakva emocionalna te kako je pandemija utjecala na plaće zaposelnika čitajte u temi tjedna u tiskanom ili digitalnom izdanju Lidera.