Naš prijedlog da se i svim zaposlenicima iz realnog sektora isplati 13. plaća iz državnog proračuna, ako bi je dobili državni i javni službenici, sindikati u realnom sektoru objeručki su podržali. Iako ove godine 13. plaću iz proračuna na kraju nitko neće dobiti, Liderov prijedlog jednako je ozbiljan kao i sindikalista koji bi 13. plaću iz proračuna htjeli samo za javne službenike
Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata, u svom je stilu, kao da se ništa nije dogodilo zadnje dvije godine, prošlog tjedna izjavio 'da je došlo vrijeme da za sve radnike u Hrvatskoj uvedemo 13. plaću, ne samo za javne službe'. Pritom se pozvao na 'veliki broj zemalja u EU koje imaju 13. plaću, a Portugal čak i 14.'. A mi u Lideru, kao i najveći broj poslovne zajednice, stvarno smo već umorni od sindikalnih 'argumenata'. Uzaludna je ta rasprava i zbog toga se predajemo! Kad bi se nas pitalo, pristali bismo da se isplaćuje 13., pa i 14. plaća i što god sindikalci žele, ali pod jednim uvjetom – da se to i zaposlenima u realnom sektoru isplati iz državnog proračuna!
Ribićev prijedlog neosporno zvuči lijepo za nas obične smrtnike koji čekaju od plaće do plaće da podmire životne troškove i priznajemo da je to jedna od mjera pomoću kojih bismo možda zaustavili odlazak ljudi trbuhom za kruhom, što je bio navodno razlog da Ribić to predloži. Međutim, Ribić, iako to u jednoj od sindikalnih članica Matice demantiraju, praktično poziva na ozakonjenje 13. plaće, što znači da bi svi poduzetnici, uzdrmani pandemijom, morali naći dodatan novac za plaće radnicima, kao i također uzdrmana država u državnom proračunu.
'Ne laje pas radi sela, već zbog sebe', kažu naši stari i vjerujemo da Ribiću poticaj za tu ideju nije bio njegov altruizam. A ako jest, pozivamo ga da pokaže dodatni altruizam i podrži Liderovu ideju, što bi mogla biti nova koalicija na društveno-političkoj sceni zemlje: Ribić i njegovi sindikalci – Lider i poslovna zajednica.
Ministre, ne izvlačite se!
Procjenjuje se da je u državnoj i javnoj upravi (računajući i vojsku, socijalnu skrb…) zaposleno 250 tisuća ljudi s prosječnom bruto plaćom od deset tisuća kuna. Broj je gruba procjena na temelju Finine analize o plaćama u prošloj godini, no dobar nam je pokazatelj da bi 13. plaća državu dodatno stajala oko 2,5 milijardi kuna. Ako bi bila neoporeziva, oko dvije milijarde. To je veliki trošak u ovoj situaciji samo za državnu i javnu upravu. Međutim, evo, podržavamo, ali dajte jednako i nama koji radimo u realnom sektoru. Nas zaposlenih u realnom sektoru u listopadu ove godine bilo je oko 1,3 milijuna (prema podacima DZS-a), a prosječna lanjska bruto plaća bila je osam tisuća kuna (također gruba procjena na temelju Finine analize). Ukupno bi otprilike za 13. plaću za zaposlene u realnom sektoru trebalo izdvojiti 10,4 milijarde kuna. Dakle, molimo ministra Aladrovića da stavi u stranu 13 milijardi kuna kako bi se isplatila 13. plaća iz državnog proračuna svim radnicima, nešto manje od osam posto od proračuna u 2022. godini.
Možemo mi to, jer smo najvažnije troškovne stavke riješili. Kupili smo avione i sad smo snažni, nešto ćemo novca povući iz EU fondova tako da ne mora država financirati projekte, uskoro ćemo povezati Hrvatsku preko Pelješca itd. Dakle, ministre Aladroviću, novca ima i nemojte nam se izvlačiti, jer kad se u svojim stajalištima ujedine poslovna zajednica i sindikati i kažu vam 'pare na sunce', bit ćete stjerani u kut.
Bilo je pak zanimljivo vidjeti kako će na Liderov prijedlog da se svim radnicima u zemlji isplati 13. plaća iz proračuna reagirati drugi. Nekoliko poziva nakon poslanih upita, uz smijeh, najbolje je pokazalo što o tome misle. Iz jednoga gospodarskog udruženja, opet uz smijeh, zamolili su nas da ovaj put ne sudjeluju u temi.
Imamo podršku sindikata
No najzanimljiviji su bili sindikati, oni koji su odgovorili. Državni su odbacili tu mogućnost, a oni iz realnog sektora su nas podržali. Tako predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske i potpredsjednik SSSH-a za sektor usluga Eduard Andrić kaže da je Liderova inicijativa dobra, ali nerealna, iako bi to bio 'jedini način da se radnici u privatnom sektoru ne osjete manje vrijednima i zakinutima u odnosu na javni sektor'. Predsjednik Sindikata hrvatskog vozača Miljenko Gočin nazvao je i rekao da podržava tu inicijativu ma koliko bila neobična, a smatra da bi 13. plaća bila strahovito opterećenje za poduzetnike, ali i za državni proračun. Ali ako sindikati iz državnih službi inzistiraju, onda neka se iz proračuna isplate svi radnici.
Iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja (NSZVO), koji je član Matice, 'pohvalili' su nas što problematiziramo nisku cijenu rada napomenuvši kako vjeruju da će naš 'iskreni entuzijazam i želja za skretanjem pozornosti na ovo važno društveno pitanje rezultirati povećanim razumijevanjem i empatijom prema zaposlenicima'. No, upozorili su nas da povećanje materijalnih prava u privatnom sektoru ne predstavlja materiju koja bi se regulirala zakonom, nego kolektivnim ugovorima. A kako bi se onda isplaćivala 13. plaća, ako to nije materija koja se regulira zakonom, pitamo se? Članove NSZVO-a upućujemo na primjere Grčke, Italije, Španjolske i Portugala, u kojima je isplata 13. i 14. plaće regulirana, vidi vraga, zakonom.
Odgovor tog sindikata na naša pitanja pun je ironije. Također i njegovi čelnici upućuju autora ovog teksta, primjerice, da mu možda nije poznata činjenica 'da čak i u privatnom sektoru u RH postoji dugogodišnja tradicija kolektivnog pregovaranja'.
– Dopuštamo da možda niste navikli sresti takve poslodavce u krugovima u kojima se inače krećete, ali vjerujte nam, oni itekako postoje – poručuju iz NSZVO-a.
Najradije bismo objavili cijeli odgovor, ali, nažalost, nema dovoljno prostora.
Cijeli tekst pročitajte u novom broju digitalnog i tiskanog izdanja Lidera.