Ivan Pavlović na pragu 69. rođendana svaki dan odvozi automobilom iz svojih Ploča do Splita i natrag, tri sata i 170 kilometara. Tjera ga adrenalin, reći će njegovi znanci. Dugogodišnji direktor Luke Ploče – iz koje je otišao samo na nekoliko mjeseci na mjesto ministra prometa u posljednjoj Tuđmanovoj vladi – proveo je dokapitalizaciju i otišao u mirovinu. Nakon neuspješne dokapitalizacije splitskoga Jadroplova opet je sjeo u menadžersku fotelju. U nekoliko mjeseci pripremio je 'popravnu' dokapitalizaciju. Za brodara u dugovima koji je prošlu godinu ipak završio s odličnim rezultatima to je aktualan proces, pa i prvo pitanje.
Dokle ste stigli?
– Nadzorni odbor donio je odluku da se ide u dokapitalizaciju od 150 milijuna do maksimalno 350 milijuna kuna. Sad biramo financijskog i pravnog savjetnika pa onda treba napraviti prospekt, objasniti sve pozitivne i negativne stvari, pretpostaviti kolika bi bila dividenda. Znam kako to ide jer sam već vodio jednu dokapitalizaciju. Bio bih zadovoljan kad bismo cijeli proces završili do lipnja.
Imate li favorite među ulagačima?
– Poželjni su investitori prije svega mirovinski fondovi, ali oni ne žele biti sami ili to ne žele jer ne vjeruju u brodarstvo ili pak imaju neka negativna iskustva. Smatraju tu djelatnost volatilnom, pri čemu je jedne godine dobro, druge loše, i tako ciklički. No to ovisi tome kako se gleda. Mnogo je svjetskih kompanija na velikim svjetskim burzama u New Yorku i Londonu koje imaju različite tipove brodova, tako da uvijek neki tipovi rade dobro i bilježe flat rast.
Ovo je drugi pokušaj dokapitalizacije. Prvi je prošle godine zaustavljen, pa je i taj neuspjeh bio razlog vašeg dolaska u Jadroplov?
– Vjerojatno, pretpostavljam da je tako. Država kao većinska vlasnica sa 75 posto dionica nije dobro kontrolirala Nadzorni odbor, kojem je na čelu bila Jadrolinijina zaposlenica. Provodila se dokapitalizacija od 40 milijuna kuna, a temeljni kapital smanjen je s 80 milijuna kuna na 16 milijuna. Imajte na umu da je Jadroplov u posljednjih deset godina izgubio enormnih 700 milijuna kuna. Kad se vidjelo da tržište raste, išlo se u dokapitalizaciju i tih 40 milijuna kuna ne bi značilo mnogo za kompaniju jer je riječ o mnogo većim brojevima. Osim toga, Jadroplov je bio pred potpisivanjem ugovora s Kinezima. Već su bili potpisani predugovori za dva bulk carriera od 63.000 tona, trebali su biti isporučeni potkraj 2023. i 2024.. A upravo bi tada, prema Clarksonovoj procjeni, tržište trebalo pasti. Tijekom gradnje trebalo je platiti četrdeset posto, i to je upravo taj novac iz dokapitalizacije.
Jadroplov dokapitalizacijom dobiva i novu vlasničku strukturu…
– Pa naravno, privatnici bi s malo novca postali uvjerljivi većinski vlasnici. Zato je država s pravom reagirala jer taj proces nije bio javan i transparentan, pripremao se i bez prospekta.
Dakle, vi sad vodite sličan proces, samo što će država izaći iz većinskog vlasništva za četiri, a možda i za osam puta veći iznos koji će ostati Jadroplovu?
– Država ima obvezu prema EU izaći iz vlasništva, odnosno spustiti udjel ispod 25 posto. I to je trebala već odavno napraviti. U međuvremenu je Jadroplovu pomagala s jamstvima. Ova dokapitalizacija od 150 do 350 milijuna kuna neće promijeniti samo vlasničku strukturu nego i izgled ovog poduzeća: imat ćemo budućnost, moći ćemo kupovati brodove, razvijati se… Ako kupimo ta dva broda, prvi put u posljednjih dvadeset pet godina imat ćemo veću flotu. Od sadašnjih pet brodova dva su starija od dvadeset godina, što je loše. Ta dva kemijska tankera pokušavamo kupiti i prije dokapitalizacije, nadamo se da ćemo u tome uspjeti, ali dokapitalizacija je svakako ključ razvoja.
Spomenuli ste prethodnu dokapitalizaciju, kad ste bili na čelu Luke Ploče. Je li sad u igri isti kandidat – Energia naturalis Pavla Vujnovca?
– Koliko znam, nije. Mirovinci bi željeli da uđe netko iz struke, razgovara se s nekim stranim tvrtkama. S Ennom nisam imao kontakte, što ne znači da se možda neće javiti…
Premda imate kompatibilan biznis, radite s rasutim teretima…
– Da, ali oni rade i s generalnim teretima. Vidjet ćemo. Tko god bude htio, bit će dobrodošao uz mirovince.
A imate li vezano uz dokapitalizaciju kontakte s tvrtkama iz struke?
– Imamo, ali ne s domaćima i s brodarima, nego sa stranim logističarima. Mene ne zanima samo promjena vlasničke strukture, nego da to budu kompanije koje imaju i robu za prijevoz. Recimo, volio bih vidjeti u vlasničkoj strukturi Inu jer ona ima prijevoz 200.000 tona propan-butana, LPG-a, a mi kupujemo 'kemikalce'. Tražimo kompanije poput HEP-a, koji uvozi ugljen.