Linić o rebalansu, privatizacijama i – spasu

Ministar financija Slavko Linić dao je izjavu za medije nakon snižavanja kreditnog rejtinga Hrvatskoj od strane agencije Moody's.

Linić je konferenciju započeo objašnjavajući razloge zašto je Moody's odlučio sniziti hrvatski kreditni rejting na 'smeće'.
Objasnio je kako se to dogodilo jer nema dovoljno gospodarskog rasta, ali i zbog same ocjene da će do njega doći vrlo teško. Moody's zamjera i činjenicu da je teško provoditi fiskalnu konsolidaciju iz razloga što je proračun nefleksibilan, zamjera i rast vanjskog duga te nedovoljan izvoz.
- Hrvatsko je gospodarstvo bilo okrenuto trgovini odnosno osobnoj potrošnji a glavninu je držao građevinski sektor koji ne bi smio biti nosilac razvoja. Mi se ne slažemo da industrija treba biti okrenuta izvoz ali smatramo da treba smanjiti uvoz posebno što se tiče energetike. Nemamo dovoljno produktivnih ulaganja niti kvalitetno okruženje za poduzetnike. Naš je trgovinski sustav zastario a fleksibilnost tržišta rada nije dovoljna - rekao je. Nadodao je i kako Hrvatska ima prevelike priode po osnovi doprinosa i poreza što je direktno vezano za konkurentnost hrvatskog gospodarstva.
- Rast nam je ograničen što možemo ‘zahvaliti’ i sve većem utjecaju kamatnih stopa. Zamjeraju nam i što je previše sredstava uloženo u subvencije pogotovo u brodogradnju i poljoprivredu. Vlada je u 2012. godini promijenila uvjete naplate poreza ali to ne bi trebalo imati utjecaja na rast duga jer nismo smanjili izdatke za javni sektor. Činjenica je da povećanje ukupnog duga Hrvatske odstupa od duga drugih zemalja. Prevelik nam je dug u odnosu na BDP - rekao je Linić. Izjavio je i kako ova ocjena pokazuje gdje su problemi Republike Hrvatske. - Nedovoljno se ulaže u proizvodnju, a odgovor Vlade nalazi se u bitci za konsolidaciju privatnog sektora. To se radi kroz stečajne nagodbe, restrukturiranje kompanija kako bi se zadržala radna mjesta.

Liinić je istaknuo kako je javni sektor trom i prevelik stoga treba ići u privatizaciju – i Poštanske banke ali i Croatia Osiguranja.
Isto tako smatra kako treba raditi na restrukturiranju željeznica kroz privatizaciju ali i žestoke investicije u infrastrukturu.
- Treba nam i hitno koncesioniranje autocesta. Brodogradnja nam je od 2008. bila skrivana iz proračuna ali nadam se kako će u narednih par mjeseci taj proces biti završen – rekao je ministar.

Istaknuo je kako su fiskalizacijom postigli 2,8 milijardi kune uštede ali ‘ne mogu u godini dana popraviti nešto što se uništavalo 10 godina’.
- Vlada će u prvom kvartalu razmotriti proračun i eventualno pristupiti njegovom rebalansu. Morat ćemo smanjiti rashode jer nemamo načina kako povećati prihode. Nekonkurentnost Vlada pokušava smanjiti politikom smanjenja doprinosa na zdravstvo – rekao je Linić.

Smatra i kako treba ozbiljno pristupiti porezu na nekretnine te kako će se tu također održati rasprava.
- Ako ne radite šest mjeseci i imate prazne hale, a ne plaćate komunalnu naknadu to više neće biti moguće. Ne živimo više u socijalizmu – rekao je Linić. Što se tiče samih ocjena i Moody’s a i Fitcha, Linić kaže kako bi se mogle negativno odraziti na ulaganja jer su ista jako rizična. Spas vidi u energetskom sektoru za kojim je, kako kaže, Europa gladna. 

- Problem će biti industrijski sektor, primjerice Petrokemija. Cijena rada je previsoka pa ćemo morati rasteretiti rad, a opteretiti nešto drugo. Ulagačima bi mogle biti intersantne i luke ali i željeznica jer će to postati europski putevi. Treba znati kako je svaki prelazak 10 milijardi kuna deficita opasan, a sada se nalazi gotovo na 11 milijardi. Cilj Vlade je to vratiti na razinu ispod 10 milijardi kuna – zaključio je Linić.