Biznis i politika

Čak 61 posto hrvatskoga javnog duga nalazi se u domaćim rukama

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Hrvatska je treća u Europskoj uniji po udjelu domaćih financijskih institucija u dugu, pokazuju najnoviji podaci Eurostata

Više od tri petine hrvatskoga javnog duga nalazi se u rukama financijskih institucija koje posluju u Hrvatskoj. Na kraju 2025. držale su 61,2 posto ukupnog duga opće države, čime se Hrvatska svrstala na treće mjesto u Europskoj uniji, iza Češke i Švedske. U objema je tim državama udio dosegnuo 68,9 posto, pokazuju najnoviji podaci Eurostata.

Hrvatska se tako našla među rijetkim članicama Unije u kojima većinu javnog duga drže domaći financijski sektori. Udio veći od 50 posto zabilježen je u samo sedam članica, a uz Hrvatsku, Češku i Švedsku u toj su skupini još Poljska, Malta, Danska i Luksemburg.

Važno je pritom pojasniti da Eurostat pod financijskim institucijama ne podrazumijeva samo poslovne banke. U toj su kategoriji i središnje banke, investicijski fondovi, osiguravajuća društva te mirovinski fondovi. Kriterij je njihova rezidentnost, a ne nacionalnost vlasnika, pa podatak govori o tome koliko se hrvatski javni dug nalazi u rukama financijskih institucija koje se statistički vode kao rezidenti Hrvatske.

Manja ovisnost o inozemnim vjerovnicima

Na drugoj strani, inozemni vjerovnici držali su 29,4 posto hrvatskoga javnog duga. Hrvatska je prema tom pokazatelju među članicama s najmanjim udjelom stranih vjerovnika, što je prilično drukčija slika od one u velikom dijelu Europske unije. U čak 16 članica inozemni su ulagači i institucije držali više od polovice javnog duga.

Najizraženiji je taj udio na Cipru, gdje je dosegnuo 89,9 posto, a slijede Estonija sa 78,3 posto, Latvija sa 74,3 posto, Litva sa 72,1 posto i Grčka sa 70,8 posto. Hrvatska se, dakle, nalazi na suprotnom kraju ljestvice, s relativno malom izloženošću inozemnim vjerovnicima.

Eurostatovi podaci donose i još jednu zanimljivu promjenu u strukturi hrvatskoga javnog duga. Udio duga s preostalim rokom dospijeća do godinu dana na kraju 2025. bio je za 3,4 posto manji nego godinu prije. Veće smanjenje među članicama EU-a zabilježeno je samo u Danskoj, gdje je iznosilo 5,8 posto.

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju