Na današnji dan

Radio 101: Dan kad je više od 100 tisuća slušatelja pobijedilo državu

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Borba za dodjelu koncesije 1996. vodila se na tri razine: između vlasti i oporbe, između HDZ-ovih frakcija, i između poslovnih lobija

U četvrtak 21. studenoga 1996. više od stotinu tisuća ljudi okupilo se na Trgu bana Jelačića u obranu Radija 101, kojemu je dan ranije oduzeta koncesija za emitiranje. Bio je to najveći građanski prosvjed u modernoj hrvatskoj povijesti, ali i mnogo više od borbe za jednu radijsku frekvenciju. Oko Radija 101 tada su se prelamali gotovo svi važni politički, medijski i društveni sukobi Hrvatske devedesetih godina.

Stojedinica – uvijek nezavisna

Stojedinica nije bila običan radio. Otkako je 1984. počela emitirati kao Omladinski radio, stekla je kultni status pomičući granice tadašnjeg medijskog prostora. Prva je javno čestitala Božić, prva je u tadašnjoj Jugoslaviji probila informativnu blokadu i objavila vijest o razmjerima  havarije nuklearne elektrane u Černobilu i svojim je emisijama, od 'Frigidne utičnice' do 'Zločeste djece', stvarala prostor za slobodnije i kritičnije javno izražavanje. 

Prvi intervju s Tuđmanom

Krajem osamdesetih davala je prostor novim političkim idejama i akterima, pa je objavila i prvi intervju s tadašnjim disidentom Franjom Tuđmanom, mnogo prije nego što će postati jedan od najoštrijih kritičara njegove vlasti.

Zbog toga se odluka Vijeća za telekomunikacije od 20. studenoga 1996. nije doživjela kao obična regulatorna odluka. U javnosti je protumačena kao pokušaj ušutkavanja jednog od rijetkih velikih neovisnih medija. No iza cijele priče krilo se više paralelnih sukoba.

Zagrebačka kriza

Prvi je bio sukob HDZ-a i oporbe tijekom Zagrebačke krize. Godinu dana ranije oporbene stranke osvojile su vlast u Zagrebu, ali predsjednik Tuđman odbijao je potvrditi njihove kandidate za gradonačelnika. Radio 101 bio je među najglasnijim kritičarima takve politike pa je obrana radija za mnoge građane postala i obrana demokratskih načela.

Tehnomenadžeri i tvrdostrujaši

Drugi sukob odvijao se unutar samog HDZ-a. Natječaj za frekvenciju pretvorio se u bojno polje suparničkih frakcija – tzv. tehnomenadžerske i tvrde, desne struje - koje će se u godinama koje slijede sve otvorenije boriti za utjecaj i nasljeđe oslabjelog predsjednika.

Medijsko-poslovni interesi

Treći sukob odnosio se na medijske i poslovne interese. Osim Radija 101, za koncesiju su se natjecao Globus 101, odnosno novinski izdavač Nino Pavić, koji je koncesiju i dobio, ali se istog dana, vidjevši razmjere nezadovoljstva, odrekao. Treći kandidat bio je Zagrebački krugoval, projekt koji se povezivao s braćom Majher pod političkim pokroviteljstvom Tuđmanovog savjetnika Ivića Pašalića. 

Iza natječaja vodila se borba za jednu od najvrjednijih medijskih frekvencija u državi, a sam spor odražavao je i napetosti među različitim interesnim skupinama unutar političke i poslovne elite.

Tuđman tražio zabranu okupljanja

Sve je to kulminiralo 21. studenoga. Već dana ranije, odmah po objavi odluke nekoliko se tisuća ljudi spontano okupilo na Cvjetnom trgu, a sljedećeg su dana masovno izašli na Trg bana Jelačića. Iako je Tuđman, koji se tada nalazio u vojnoj bolnici Walter Reed u Washingtonu gdje mu je upravo dijagnosticiran rak želuca, od ministra unutarnjih poslova Ivana Jarnjaka zatražio da spriječi okupljanje, Jarnjak je kasnije izjavio da je to odbio procjenjujući da bi policijska intervencija uzrokovala sukob s ljudskim žrtvama. 

Prosvjed je na kraju protekao mirno, ali uz žestoku političku poruku, koja je bila nedvosmislena. Nije se branio samo jedan radio nego pravo na drukčije mišljenje i slobodu medija.

Od Judinih škuda do crnih, žutih i zelenih vragova

Pod pritiskom javnosti i međunarodne zajednice vlast je ubrzo popustila, a Radio 101 zadržao je mogućnost emitiranja programa. No politička priča tu nije završila. Nakon povratka iz SAD-a Tuđman je održao  jedan od svojih najžešćih javnih istupa, govoreći o 'Judinim škudama' i 'crnim, žutim i zelenim vragovima', dodatno produbljujući političke podjele u ionako napetom razdoblju Zagrebačke krize.

Radio 101 preživio samo na internetu

Tri desetljeća poslije ostaje činjenica da je prosvjed za Radio 101 bio jedna od ključnih epizoda hrvatske demokratske tranzicije. Paradoksalno, građani su 1996. uspjeli obraniti Stojedinicu od političke odluke, ali ne i od tržišta. Radija 101 na frekvenciji više nema. Ostala je tek njegova internetska inačica i sjećanje na medij koji je, možda više od bilo kojeg drugog u Hrvatskoj, pokazao koliko jedna radijska postaja može utjecati na društvo u kojem djeluje.

Novo okupljanje 30 godina kasnije

A točno na 30. obljetnicu prosvjeda za Stojedinicu najavljeno je novo okupljanje na Trgu. Nakon smrti 32-godišnjeg pacijenta Kristiana Josipa Periša u zagrebačkoj Klinici za psihijatriju Sveti Ivan (Jankomir), obitelj preminulog mladića 21. studenoga organizira mirno komemorativno okupljanje kod Manduševca kako bi se oprostili od Kristiana i zatražili pravdu.

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju